DR. JOSIP LESKO ZA POSLOVNI GLOBAL: Sve više osoba pati od poremećaja spavanja. Prije sna izbjegavajte čimbenike razbuđivanja, smanjite čestu uporabu mobitela i izbjegavajte položaj na leđima…

U prvom i zasad jedinom Centru za medicinu spavanja u BiH, koji djeluje u sklopu Klinike za ORL i MFK Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i koji će u rujnu ove godine proslaviti peti rođendan, dosad je obavljeno više od 300 snimanja. U Centar se najčešće zbog problema spavanja javljaju muškarci srednje životne dobi. Kako bi se ustanovilo ima li poremećaj spavanja, pacijent je priključen na elektrode i tijekom sna se snima se kamerom, a liječnici na monitoru u drugoj sobi prate očitavanje nalaza. O radu centra, metodama liječenja, vrstama poremećaja koji se javljaju i zbog kojih se tretiraju pacijenti, za Poslovni global govori mr. sc. Josip Lesko iz Centra za medicinu spavanja pri SKB-u Mostar, inače specijalist otorinolaringologije u Klinici za ORL i MFK.

Čitateljima Poslovnog globala dr. Lesko dao je i nekoliko savjeta koliko dobrog sna nam je potrebno, kako kvalitetno spavati i što trebamo izbjegavati:

“U današnje vrijeme svih ekscitacija možemo reći da je san u čovjeka poprilično skraćen i narušen. Savjet za čitatelje bi bio da nastojite odspavati barem šest sati kontinuiranog i kvalitetnog sna. Bilo bi poželjno veći dio tjedna otići na spavanje u isto vrijeme, izbjegavati prije sna čimbenike razbuđivanja, smanjiti čestu uporabu mobitela te izbjegavati položaj na leđima, jer može predisponirati hrkanje i apneju.”

Predstavite nam pobliže Centar za medicinu spavanja.

U SKB-u Mostar je početkom rujna 2014. godine počeo s radom Centar za medicinu spavanja u sklopu Klinike za ORL i MFK SKB-a Mostar, a pokrenut je u suradnji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i SKB-a Mostar zahvaljujući prof. Zoranu Đogašu, profesoru neuroznanosti i stručnjaku za medicinu spavanja, koji je, ujedn,o i dekan Medicinskog fakulteta u Splitu. Ono čime se Centar najviše bavi jest dijagnostika najčešćih poremećaja spavanja. Najveći dio posla uključuje bolesnike s poremećajima disanja tijekom spavanja, odnosno apneju. Iz tog razloga je Centar smješten u Klinici za ORL i MFK. No, javljaju se i bolesnici sa sumnjom na druge poremećaje. U prosincu 2018. Centar je izmješten u nove prostorije i sada je u dijelu bolnice koji povezuje središnji bolnički objekt i Odjel za onkologiju. Novi prostori su opremljeni zahvaljujući sredstvima koja su osigurana iz IPA projekta iz EU fondova. Trenutno su zaposlena dva tehničara za medicinu spavanja koji su kontinuirano u Centru uz superviziju liječnika s ORL klinike i kolega iz Centra za medicinu spavanja iz Splita.

Koliko osoba je dosad tretirano zbog bolesti spavanja, njihova dob, spol…?

U vremenskom razdoblju otkad funkcioniramo, obavili smo više od 300 snimanja. Iako je dijagnostika i terapija ovih poremećaja kod nas relativno nova, moram priznati da raste broj prijavljenih pacijenata. Već sada nakon četiri godine rada možemo reći da smo zadovoljni i da se napreduje željenim tijekom. Češće su osobe muškog spola i srednje životne dobi. Najčešći poremećaj kojim se bavimo je apneja tijekom spavanja. Apneja je, inače, češća u muškog spola i starijih osoba, a u riziku su i osobe koje imaju uvećane krajnike, deformaciju nosa ili izmijenjenu anatomiju čeljusti i jezika. 

Koliko ih je i koji su najčešći poremećaji spavanja?

Poremećaja spavanja ima jako mnogo, više od 80. Mogu biti primarni ili posljedica nekih drugih organskih bolesti i duševnih poremećaja. Najčešći poremećaj spavanja je nesanica ili insomnija. Svatko od nas imao je tijekom života epizodu nesanic, koja je mogla biti prouzročena različitim smetnjama i trajala bi kratko. No, za kronični poremećaj tipične su nesanice koje traju dulje od mjesec dana, više dana u tjednu. Drugi najčešći poremećaj spavanja je apneja. Ona predstavlja prestanak disanja tijekom spavanja. Poremećaj je, po novim istraživanjima, jako proširen, a često ni sami bolesnici ne znaju da imaju problem jer spavaju sami i nije zamijećeno da imaju takve smetnje. Poremećaj može biti centralni ili opstruktivni. Centralna apneja je uzrokovana zastojima disanja zbog smetnji središnjeg živčanog sustava, odnosno centra za disanje, dok je opstruktivna apneja uzrokovana opstrukcijom u području gornjeg dišnog sustava. Rezultat je isti: nedostatak zraka u plućima uzrokuje pad saturacije kisikom u krvi, koji može s vremenom napraviti ozbiljne posljedice. Od drugih češćih poremećaja tu su još i narkolepsija, koja je karakterizirana prekomjernom dnevnom pospanošću i čestim neočekivanim epizodama spavanja te sindrom nemirnih nogu, poremećaj kod kojega osobe tijekom sna imaju potrebu pomicati noge.

Jesu li poremećaji spavanja izlječivi i kako se liječe?

Kronične nesanice uglavnom liječe licencirani psiholozi i psihijatri pošto su često vezane uz stres i duševne poremećaj, dok se mi u Centru manje bavimo time. Često ih je jako teško liječiti. Modalitet liječenja podrazumijeva promjenu higijene spavanja (redovit odlazak na spavanje, izbjegavanje čimbenika razbuđivanja, dovoljna duljina sna), mogu se koristiti lijekovi za uspavljivanje i održavanje sna, te kao izvrstan modalitet, kognitivno-bihevioralna terapija. Osobe s apnejom, zapravo, čine najveći bazen naših pacijenata u Centru. Dijagnostiku vršimo u Klinici, gdje se mora obaviti cjelonoćna polisomnografija da bismo utvrdili postoji li poremećaj i kako ga liječiti. Liječenje može biti u obliku promjene načina života, poput gubitka na tjelesnoj težini, povećanja tjelesnih aktivnosti i slično. Terapija može biti i kirurška ukoliko pacijenti imaju deformitet nosa, uvećane krajnike, malformacije čeljusti, tada se mogu napraviti kirurški zahvati. Kod težih apneja bolesnici se liječe uređajem za disanje koji se naziva CPAP i koji onemogućuje zastoje disanja tijekom spavanja. Narkolepsija, sindrom nemirnih nogu, ali i niz drugih poremećaja spavanja se liječe često farmakološki, znači lijekovima.

Koji su najčešći ‘okidači’?

Pošto postoje različiti poremećaji spavanja, različiti su i rizični čimbenici za pojedine poremećaje. Najveći rizik za apneju je povećana tjelesna težina, odnosno pretilost. Apneja je češća u muškog spola i  starijih osoba, u riziku su i osobe koje imaju uvećane krajnike, deformaciju nosa ili izmijenjenu anatomiju čeljusti i jezika. Nesanica koju sam već spominjao, a koja je kroničnog karaktera, kao predisponirajući čimbenik može imati stres ili neki duševni poremećaj. Često i organski poremećaji mogu doprinijeti poremećajima spavanja. Tako ljudi koji imaju bolove kod kroničnih bolesti poput križobolje, bolova u zglobovima, glavobolje i slično, mogu imati nemiran i kratak san, a često i nesanicu. Narkolepsija još nije u potpunosti razjašnjena, riječ je o neurološkom poremećaju kojem uzrok nije sasvim jasan, a time i rizični čimbenici. Sindrom nemirnih nogu češće se povezuje s osobama koje imaju Parkinsonovu bolest, perifernu neuropatiju, dijabetes, nedostatak željeza, spominje se i genetska komponenta, iako sam uzrok poremećaja nije sasvim jasan.

Jesu li i koliko opasni poremećaji spavanja?

Različiti poremećaji spavanja mogu se odraziti na različite načine na naše zdravlje. Neki poremećaji su bezazleni, dok drugi mogu biti opasni. Primjerice, kod osoba koje mjesečare, mogu se tijekom epizoda mjesečarenja dogoditi ozbiljne ozljede, jednako i kod ljudi koji imaju narkolepsiju ili apneju, koji mogu zaspati za volanom i doživjeti prometnu nesreću. Dosadašnje spoznaje upućuju na to da se kod bolesnika s nekim poremećajima spavanja razvijaju metabolički poremećaji koji imaju za posljedicu razvoj drugih kroničnih bolesti, poput arterijske hipertenzije, dijabetesa, srčanih smetnji. Također, osobe s poremećajima spavanja mogu imate utjecaj na kvalitetu budnog stanja te mogu osjećati pospanost, manjak koncentracije i glavobolju.

Raste li broj osoba s ovim poremećajima?

Nažalost raste, sve je više bolesnika s različitim poremećajima spavanja. Današnji ritam života, narušena higijena spavanja, stres, sve su to čimbenici koji doprinose reduciranju našega sna, a često ih je teško izbjeći. Svi ovi čimbenici mogu dovesti do poremećaja spavanja, koji mogu biti opasni po naše zdravlje. Moderni način života, kao što smo puno puta čuli, dovodi do razvoja prekomjerne tjelesne težine. Sve se manje krećemo, puno sjedimo, unosimo kaloričnu hranu, manje se bavimo sportom i to na kraju ima svoje posljedice koje se reflektiraju i na san. Povećana tjelesna težina dovodi do povećanja opsega vrata i struka, dovodi do kompresije i suženja dišnih organa te takve osobe mogu imati probleme s disanjem u budnom stanju, ali i dramatičnije u spavanju. Obično se bolesnici jave u Centar na nagovor druge osobe, često ukućana. Najčešće nam se javljaju muške osobe na nagovor supružnika koji su primijetili čudne simptome u svog partnera. Hrkanje je glavni razlog i smetnja koja razdvaja partnere u zasebne sobe. To često zna biti okidač za posjet liječniku.

poslovni-global.ba / Foto: Centar za medicinu spavanja SKB-a Mostar

Odgovori