GLOBALIZACIJA Veza između trgovinske politike Europske unije i zaštite ljudskih prava

Saznajte kako globalizacija i međunarodna trgovina utječu na ljudska prava, te koje alate za zaštitu ljudskih prava koristi Europska unija.

Zbog međunarodne trgovine i globalizacije otvaraju se nova radna mjesta i poslovne prilike u Europskoj uniji i izvan nje. No, rastuća konkurencija može ugroziti ljudska prava i dovesti do iskorištavanja radnika. Zaštita ljudskih prava prioritet je Europske unije i ona je promiče u trećim zemljama kroz svoju trgovinsku politiku, koristeći preferencijalne trgovinske sporazume, kao i trgovinska ograničenja.

OSP – Opći sustav povlastica

Jedan od glavnih alata Europske unije za zaštitu ljudskih i radničkih prava u trećim zemljama je opći sustav povlastica (OSP). On omogućuje povlašteni ulazak na tržište Europske unije za 90 zemalja u razvoju.

Poštivanje ljudskih prava uvjet je za ulazak u ovaj sustav, a države kod kojih se utvrdi kršenje temeljnih ljudskih prava povlače se iz sustava.

Europska unija želi potaknuti postepeni napredak kroz dijalog i nadzor, a sankcije se primjenjuju samo u izuzetnim slučajevima. Povlačenje povlastica dogodilo se tri puta: s Mjanmarom 1997. godine, Bjelorusijom 2007. i Šri Lankom 2010.

Ova mjera dovela je do pravosudnih i institucionalnih promjena u promicanju ljudskih prava u zemljama koje su u sustavu povlastica, dok se promjene u drugim zemljama odvijaju sporije.

Ograničenje trgovine

Europska unija može uvesti trgovinska ograničenja ili tražiti provjere uvoznika kako bi osigurala da se novac zarađen od trgovine s državama članicama ne koristi za financiranje sukoba i kršenje ljudskih prava.

Osim toga, Europska unija usvojila je stroga pravila kojima se sprječava korištenje europskih proizvoda i tehnologije u neetične svrhe, na primjer medicinskih proizvoda za pogubljenje.

Ograničen je uvoz predmeta čija proizvodnja može biti povezana s kršenjem ljudskih prava, kao što su minerali i metali koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, roba koja se upotrebljava za mučenje ili roba s dvojnom namjenom.

Zabrana uvoza minerala i metala koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

Europska unija želi zabraniti uvoz minerala i metala koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. U 2002. godini, nakon što je prepoznata veza između međunarodne trgovine dijamantima i ljudskih prava, donijela je pravila kojima zabranjuje uvoz neobrađenih dijamanata bez potvrde o podrijetlu.

Slično tome, minerali koji se koriste za proizvodnju visokotehnoloških uređaja često potječu iz država pogođenih sukobima, a prihod ostvaren njihovim izvozom koristi se za financiranje oružanih pobuna.

Kako bi spriječili takvo financiranje sukoba i kršenje ljudskih prava, zastupnici su donijeli 2017. godine pravila kojima se uvoznici kositra, volframa, tantala i zlata iz Europske unije obvezuju provjeriti svoje dobavljače. Propis će u potpunosti stupiti na snagu 2021. godine.

Zabrana izvoza robe koja se upotrebljava za mučenje

Pravila Europske unije sprječavaju trgovinu dobrima i uslugama koji se mogu koristiti za mučenje ili pogubljenje.

Uz pomoć sustava kontrole izvoza, uspostavljenog 2004. godine, provjerava se i zabranjuje izvoz dobara koja se koriste za loše postupanje s ljudima. Za izvoz dobara koja imaju opravdanu svrhu, ali se mogu koristiti i za kršenje ljudskih prava (na primjer medicinski proizvodi), potrebno je odobrenje.

Zabranjeni su oglašavanje i tranzit opreme za mučenje, neljudsko i ponižavajuće postupanje, kao što je na primjer električna stolica.

Kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom

Europska unija želi spriječiti zloupotrebu proizvoda i tehnologije proizvedenih za civilnu upotrebu u Europi.

Proizvodi s dvojnom namjenom su roba, računalni programi ili tehnologija koji mogu biti zlorabljeni, na primjer za razvoj oružja, terorističke napade, špijuniranje, hakiranje računala ili presretanje poziva.

Zahvaljujući zajedničkom popisu Europske unije olakšana je kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom, a razmatra se ažuriranje pravila o strožoj kontroli izvoza, posredovanja, tranzita i prijenosa takve robe.

Pravila Europske unije za sprječavanje iskorištavanje radnika

U 2017. godini Parlament je usvojio rezoluciju kojom za dobavljače tekstila i odjeće želi uvesti pravila o poštivanju radničkih prava. Predlaže obavezan sustava provjere razine ljudskih prava prije sklapanja trgovinskog sporazuma. Od trećih zemalja traži usklađivanje s normama Europske unije o održivoj i etičkoj proizvodnji tekstila i želi promicati standarde Međunarodne zajednice rada vezano uz plaću i radno vrijeme.

Dječji i prisilni rad

Rezolucijom iz 2016. godine Parlament traži načine praćenja prisilnog i dječjeg rada. Mjere obuhvaćaju označavanje proizvoda u čijoj proizvodnji nisu sudjelovala djeca, davanje prednosti trgovanju s državama koje poštuju određene standarde rada i zabranu uvoza proizvoda nastalih dječjim radom. Učinkoviti mehanizmi vode ka potpunoj zabrani takvih proizvoda.

Rezolucijom se također traži promicanje ljudskih prava kroz međunarodnu trgovinu i uvrštavanje mjera za borbu protiv prisilnog i dječjeg rada u ugovore Europske unije.

poslovni-global.ba / Europski parlament

Odgovori