Island u pokušaju pošumljavanja zemlje, Vikinzi posjekli 97 posto izvornih šuma

Island je danas zemlja s najmanje šuma u Europi. Ondje su šume toliko rijetke ili su njihova stabla toliko mlada da se ljudi često šale da se oni koji se u šumi izgube samo trebaju ustati kako bi vidjeli gdje su. Ali nije uvijek bilo tako.

Kada su se vikinzi krajem 9. stoljeća otisnuli iz Norveške i osvojili tada nenaseljeni sjevernoatlantski otok, brezove šume pokrivale su četvrtinu njegove površine. Doseljenici su u idućih sto godina posjekli čak 97 posto izvornih islandskih šuma da bi izgradili naselja i napravili mjesta za pašnjake.

Šume na Islandu teško je obnoviti zbog oštre klime i aktivnih vulkana koji periodično prekriju tlo lavom i pepelom. Po izvješću FAO-a iz 2015. godine, šume danas prekrivaju samo 0,5 posto površine Islanda. To znači da na otoku nema dovoljno vegetacije da zaštiti tlo od erozije i pohrani vodu, a to rezultira dezertifikacijom unatoč tomu što se radi o zemlji na krajnjem sjeveru.

Islanđani se trude pošumiti svoju zemlju još od konca 50-ih godina prošlog stoljeća, a u zadnjih tridesetak dodatno su pojačali napore. Islandska šumarska služba zato je nedavno dobila zadaću da pokuša ozeleniti 6000 hektara bazalta i crnog pijeska u Hafnarsanduru, kraju koji nalikuje Mjesečevoj površini. “To jedan od najgorih primjera erozije tla na Islandu”, kaže voditelj službe Hreinn Oskarsson.

Paradoksalno, kada je pošumljavanje u pitanju Islanđanima pomaže globalno zagrijavanje. “Niske temperature i hladna ljeta silno otežavaju rast šuma”, kaže Sigurgeirsson. Otkako je ‘zatoplilo’, krenulo je im je nešto bolje.

Od 2015. godine na otoku je zasađeno između tri i četiri milijuna stabala, što otprilike odgovara površini deset kvadratnih kilometara. Za usporedbu, Kinezi su istom razdoblju zasadili 70 tisuća kvadratnih kilometara šume.

poslovni-global.ba

Odgovori