Na “kopanje” bitcoina godišnje se troši 32,56 teravatsati (TWh) energije, kriptovaluta je danas na 19.756,30 dolara

Internet je preplavljen napisima o enormnoj potrošnji električne energije digitalne valute bitcoin, koja prema nekim izračunima premašuje potrošnje čitavih zemalja, prenosi BBC.

Kriptovaluta bitcoin, stvorena 2009. godine, u posljednje vrijeme dominira svjetskim naslovnicama zbog golemog rasta vrijednosti. Bitcoin uglavnom postoji samo na internetu i iza njega ne stoji nijedna vlada ili banka.

Oko 3600 novih bitcoina nastaje svaki dan takozvanim “kopanjem”: bitcoini se dodjeljuju kompjutorima koji obrađuju kompleksne matematičke jednadžbe pomoću specijaliziranog softvera.

U taj su proces trenutno uključene tisuće kompjutora diljem svijeta koji danonoćno kopaju bitcoine – i troše puno struje. Zbog skoka vrijednosti bitcoina, broj kopača neprestano raste, pa se nameće pitanje o stvarnoj potrošnji električne energije za proizvodnju bitcoina.

Društveni mediji prepravljeni su raznoraznim tvrdnjama o količini energije koju digitalna valuta troši.

“Bitcoin nam uništava planet. Kompjutorska mreža povezana s bitcoinom potroši struje koliko i Danska. Za 18 mjeseci potrošnja će se popeti na razinu cijelog SAD-a”, tvrde neke od objava na Twitteru. “To je neodrživo.”

Međutim, jesu li takva predviđanja točna? Odgovor je teško dati jer ne postoje autoritativni izvori o energiji koja se troši na digitalne valute. Osim prikaza vrijednosti ovih valuta, vrlo je teško o njima davati ikakve zaključke.

No, mnogi ipak pokušavaju. Najčešće korištena formula za izračun potrošnje energije je s bloga Digiconomist, koji je posvećen kriptovalutama, a oslanja se na podatke o tehnologiji koja se koristi za kopanje.

Kao početnu točku uzima ukupan prihod od kopanja bitcoina, operativne troškove procjenjuje kao postotak od prihoda kopača, a zatim te troškove pretvara u potrošnju energije na temelju prosječnih cijena električne energije.

Tom je metodom procijenjeno da bitcoin godišnje troši 32,56 teravatsati (TWh) energije. Na temelju toga su usporedbe s čitavim zemljama opravdane, jer prema podacima Eurostata, Danska je 2015. godine potrošila 30,7 TWh, a Irska 25,07 TWh struje.

Međutim, kako i sam autor Digiconomista priznaje, radi se o metodi utemeljenoj na pretpostavkama i procjenama, pa mnogi kritiziraju njegove brojke i procjene.

Analitičar Marc Bevand smatra da ta metoda ne uzima u obzir novu i učinkovitiju tehnologiju koju koriste kopači, jer krivo pretpostavlja da oni 60 posto svoje zarade troše na plaćanje računa za struju.

Američki poslovni časopis Forbes krajem listopada je procijenio da vrijednost tržišne kapitalizacije bitcoina premašuje vrijednost trgovačkog giganta eBaya, pa je usporedba s čitavim zemljama bila samo pitanje vremena.

Bez obzira na način izmjere potrošnje električne energije digitalnih valuta, svi se slažu oko jednoga: njihova budućnost ovisit će o ekonomskoj isplativosti njihove proizvodnje.

Trenutno se u opticaju nalazi 16,7 milijuna bitcoinova, a broj će im rasti dok ne dostigne 21 milijun “novčića”, što je konačan iznos propisan pravilima vezanima za tu valutu.

Sve dok električna energija bude jeftina i pouzdana, tehnologija lako dostupna, a vrijednost digitalnih valuta dovoljno visoka da apsorbira troškove njihove proizvodnje, bitcoin će nastaviti puniti svjetske naslovnice.

poslovni-global.ba

Odgovori