POKUS POTVRDIO Pčele umiru – i to masovno!

Pčele umiru – i to masovno. Što je uzrok? Znanstvenici sumnjaju da je jedan od razloga korištenje pesticida. Stoga su napravili jedan pokus i došli do određenih saznanja.

Istraživanja su pokazala da su neki neonikotinoidni pesticidi štetni za pčele. Istraživanje Sveučilišta u Teksasu također je potaknulo slične sumnje o glifosatu, najčešće korištenom pesticidu.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), kemikalija bi mogla djelovati na bakterije u probavnom sustavu pčela (tzv. mikrobiom) i činiti ih osjetljivijima na infekcije, što bi pak moglo utjecati na njihovu brojnost. Već duže vrijeme poznato je da je zdrav mikrobiom ključan za imunitet životinja i ljudi.

“Pokazali smo da je obilje vrsta crijevnih bakterija smanjeno kod pčela izloženih glifosatu u koncentracijama dokumentiranim u okolišu”, navodi znanstvenik Eric Motta. Studija tvrdi da mlade pčele izložene pesticidima lakše umiru ako su zaražene zajedničkom bakterijom.

Istraživanje objavljeno u Kini prošlog srpnja pokazalo je da pčelinje larve izložene glifosatu sporije rastu i češće umiru.

“Tvrdnja da glifosat negativno utječe na pčele jednostavno nije istina“, navodi najveći proizvođač glifosata Monsanto u svom odgovoru na studiju, dodajući da niti jedna velika studija nije pronašla nikakvu vezu između pada glifosata i pčelinjih populacija.

“40 godina obimnih i nezavisnih znanstvenih studija pokazuje da ova kemikalija ne predstavlja nikakav razumni rizik za ljude, životinje i okoliš općenito“, zaključuju iz Monsanta.

Glifosat je spoj iz skupine fosfonata koji je 1950. sintetizirao Henri Martin. Njegova herbicidna svojstva 1970. otkrio je i patentirao John E. Franz iz tvrtke Monsanto. Danas više nije zaštićen patentom i sastavni je dio više raširenih herbicida. Za razliku od brojnih herbicida prije njega, smatrao se bezopasnim. Stručnjaci su vjerovali da ubija isključivo biljke tako što blokira neke enzime koje samo one koriste za stvaranje nekoliko ključnih aminokiselina, građevnih blokova proteina. Međutim, pokazalo se da iste enzime upotrebljavaju i neke bakterije.

Ova posljednja činjenica navela je Nancy Moran, evolucijsku biologinju na UT-ju, da desetak godina istražuje mikrobiom – bakterijski sastav probavnog sustava pčela (Apis mellifera). Njezin tim uzeo je uzorak od 2.000 pčela iz košnice od kojih je dio hranio običnim šećernim sirupom, a dio šećernim sirupom koji je sadržavao glifosat u razinama sličnim onima koje bi pčele mogle prikupiti u prirodnom okolišu u kojem tragaju za hranom.

Studija je utvrdila da su pčele koje su konzumirale glifosat čak tri dana nakon povratka u košnicu u probavnom sustavu imale niže razine bakterije Snodgrassella alvi od pčela hranjenih običnim sirupom.

poslovni-global.ba

Odgovori