VLADA SUGLASNA Zajedničke društveno-ekonomske reforme za razdoblje 2019.-2022.

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, dala suglasnost na Zajedničke društveno-ekonomske reforme za razdoblje 2019.-2022. godina i za potpisivanje ovog dokumenta ovlastila premijera FBiH Fadila Novalića.

U ovom dokumentu je navedeno da će oba entiteta poduzeti odlučne korake za smanjenje poreznog opterećenja rada, kako bi potaknuli konkurentnosti i omogućili dodatno povećanje plaća. U slučaju FBiH, bit će smanjena ukupna stopa doprinosa, dok će RS smanjiti fiskalno, ekonomski i socijalno neopravdana parafiskalna davanja.

FBiH će redovno ažurirati svoj registar pristojbi i naknada, dajući mu pravnu snagu, te će poduzeti prve korake ka njihovom smanjenju. Dva entiteta će uskladiti zakone o porezu na dobit kako bi dodatno potaknule investicije u proizvodnju roba i usluga, nastavit će s usklađivanjem svojih poreznih zakonodavstava, uključujući stope oporezivanja dividende, a planirano je i usvajanje i provođenje kredibilne i relevantne okvirne Strategije upravljanja javnim financijama BiH sa sustavom monitoringa i izvještavanja na temelju učinka. Predviđeno je i pažljivo praćenje fiskalnog učinka ovih i svih drugih mjera navedenih u nastavku, a s ciljem smanjenja utaje poreza.

S ciljem unapređenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, oba entiteta će pojednostaviti i uskladiti postupke registracije poduzeća, te procedure izdavanja licenci i dozvola. Uprava za neizravno oporezivanje BiH će značajno skratiti procedure izdavanja PDV broja, dok će sve tri razine raditi na punoj provedbi svojih zakona o elektronskom potpisu i osiguranju interoperabilnosti sistema elektronskog potpisa u cijeloj zemlji. FBiH će uspostaviti jednošalterski sustav poslovanja, dok će RS, uspostaviti sistem online registracije za poduzeća i poduzetnike i promovirati korištenje e-usluga.

U cilju borbe protiv sive ekonomije, oba entiteta će ojačati svoje inspekcije i poboljšati koordinaciju i komunikaciju između inspekcijskih uprava. Oba entiteta će raditi na uspostavi fiskalnih sustava koji se zasnivaju na prijavama u realnom vremenu. S ciljem povećanja transparentnosti i praćenja učinaka, RS će uspostaviti registar svih poticaja koje se pružaju tvrtkama. FBiH će usvojiti već pripremljeni okvir za sanaciju duga i insolventnost kako bi podržala djelotvorno i ravnopravno sudjelovanje kreditora i dužnika u predstečajnom postupku, odnosno omogućiti spašavanje održivih poduzeća.

Javna ulaganja bit će povećana na osnovu strategije ulaganja. Državna razina i oba entiteta će stvoriti fiskalni prostor za javna ulaganja radi ubrzanja razvoja transporta, održive energije i digitalne infrastrukture te boljeg povezivanja BiH sa globalnim gospodarstvom. Projekti digitalizacije za javni sektor, kao i za poslovnu zajednicu bit će prošireni i ojačani. Izdaci za plaće u javnom sektoru bit će ograničeni, radit će se na boljem i pravičnijem usmjeravanju socijalnih transfera.

Što se tiče modernizacije i proširenja infrastrukture u državi, bit će ubrzana izgradnja na Koridoru Vc, a FBiH će poboljšati svoju željezničku i zračnu infrastrukturu, ubrzati izgradnju ostalih brzih cesta prema Travniku, Goraždu i drugim gradovima, usvojiti niz zakona s ciljem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Za privlačenje potrebnih investicija, svi relevantne razine će modernizirati svoje zakone o koncesijama i zakone o javno-privatnim partnerstvima.

Za uravnoteženje postojećeg ekonomskog modela u BiH i nastavak reforme javnog sektora, Vijeće ministara BiH i vlade oba entiteta će nastaviti raditi na ograničavanju zaposlenosti i ukupne potrošnje na plaće u javnom sektoru, unaprjeđivati efikasnost i produktivnost javne uprave.

Državna razina će izmijeniti Zakon o porezu na dodatnu vrijednost s ciljem usklađivanja s uputama Europske unije i potpore gospodarskim društvima, konačno usvojiti Zakon o osiguranju depozita čime će zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu s Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivi o oporavku i sanaciji banaka. Oba entiteta će ojačati nadzor banaka, dodatno ojačati neovisnost svojih agencija za bankarstvo, unaprijediti upravljanje, poslovni model i transparentnost rada svojih razvojnih banaka.

Kao korak za poboljšanje upravljanja i transparentnosti, sve razine će izraditi javno dostupne i harmonizirane registre javnih poduzeća s ažurnim informacijama o vlasništvu, zaposlenicima i sveobuhvatnim financijskim izvješćima, uključujući stanje duga poduzeća.

Oba entiteta će unaprijediti postupke imenovanja nadzornih i upravnih tijela u javnim poduzećima. FBiH će formirati Odjel za središnje planiranje i praćenje učinka javnih poduzeća i donijeti Uredbu o transparentnosti, planiranju, kontroli, vanjskoj reviziji i nagrađivanju.

Učinkovitost javnih poduzeća će, između ostalog, biti unaprijeđena kroz uvođenje OECD-ovih principa korporativnog upravljanja, a oba entiteta će revidirati svoj portfolio državnih poduzeća i klasificirati ih u kontekstu budućih aktivnosti, kako bi bio unaprijeđen njihov rad, što uključuje sve modalitete restrukturiranja.

Nakon završetka dubinske analize dvaju telekoma, FBiH će poduzeti sljedeće korake ka poboljšanju njihovog poslovanja i razmotriti sve modele restrukturiranja.

FBiH će poduzeti konkretne korake za unaprijeđenije turizama i jačanje poslovne veze sa stranim državama i tvrtkama. Ključna modernizacija svih zračnih luka, posebno Međunarodne zračne luke Sarajevo. FBiH će posvetiti posebnu pozornost restrukturiranju svojih rudnika ugljena, s ciljem omogućavanja nesmetane opskrbe svojih proizvodnih kapaciteta. RS će dovršiti restrukturiranje svojih željeznica.

Oba entiteta će poduzeti žurne korake kako bi zaustavili rast neizmirenih obveza u zdravstvenom sektoru i ostvarili financijsku stabilnost, uključujući detaljno praćenje financijskih rezultata fondova i pružatelja zdravstvenog osiguranja. Zajedno sa Svjetskom bankom, entiteti će izvršiti popis svih obveza svojih zdravstvenih ustanova. Uspostavit će modele za rješavanje tih obveza i mehanizama kako bi bilo spriječeno nagomilavanje novih zaostalih dugovanja.

Sustav trezorskog poslovanja bit će proširen na sve domove zdravlja i bolnice u RS, dok će FBiH početi raditi na uvođenju svog zdravstvenog sektora u trezorski sustav poslovanja. Oba entiteta će poboljšati prikupljanje, analizu i distribuciju podataka o učinkovitosti zdravstvenog sustava i uskladiti svoju infrastrukturu podataka u cilju osiguranja usporedivosti.

Bit će osigurano odgovarajuće i održivo financiranje s ciljem olakšavanja reforme zdravstvene zaštite i osiguranja učinkovite uprave, kvaliteta i dostupnost javnog zdravstva i to za sve građane, uključujući marginalizirane kategorije društva.

Za rješavanje pitanja dupliciranja usluga i povećanja učinkovitosti, oba entiteta će poduzeti korake k racionalizaciji i stvaranju učinkovite mreže usluga. FBiH će raditi na smanjenju neusklađenosti između županija kada je pitanju pokrivenost osiguranjem i kvaliteta pruženih usluga.

Kako bi bila povećani učinkovitost i uštede fondova zdravstvenog osiguranja, oba entiteta – u suradnji sa svojim lokalnim zajednicama i županijama u FBiH – utvrdit će prostor za centralizirane nabavke lijekova, posebno za skuplje lijekove i veće količine lijekova. Bit će urađena revizija ugovora sa zdravstvenim osiguravateljima i aranžmana za plaćanje s pružateljima zdravstvenih usluga kako bi bila potaknute kvaliteta i učinkovitost. Obvezno zdravstveno osiguranje za nezaposlene bit će odvojeno od funkcije posredovanja kod zapošljavanja pri zavodima za zapošljavanje, kako bi bili oslobođeni njihovi kapaciteti za aktivniju podršku tražiteljima zaposlenja.

Sve relevantne razine bit će angažirane na boljem mjerenju i prevenciji zagađenja, što uključuje bolju primjenu propisa o zaštiti okoliša i energetsku učinkovitost. Bit će poboljšana kvaliteta zdravstvene zaštite jačanjem preventivne njege i širenjem obuhvata i dubine primarne zdravstvene zaštite. Sve relevantne razine će osigurati poticaje i posebne programe financiranja poduzetničkog kapitala i poduzetništva mladih kako bi mladim ljudima bilo pojednostavljeno osnivanje poduzeća, posebno u sektorima visokog potencijala kao što su turizam, uslužne djelatnosti, informacijske tehnologije i kreativne industrije.

Posebna pozornost bit će poklonjena unapređenju digitalnog ekosustava i poticanju digitalne transformacije zemlje, kako bi bio oslobođen potencijal IT sektora u unapređenju inovativnosti, konkurentnosti i razvoju. S ciljem unapređenja digitalnih vještina, bit će poduzete mjere poboljšanja IT obrazovanja, počevši od razine osnovnog obrazovanja. Bit će provedena digitalna transformacija usluga svih razina vlasti kroz veće korištenje e-uprave i e-usluga kako bi bio uspostavljen predvidljiv, transparentan, učinkovit i odgovoran sustav za potporu građanima i poduzećima. Ovaj sustav će omogućiti i nove načine u borbi protiv korupcije.

Oba entiteta će razviti i ulagati u svoje predškolske obrazovne sustav kako bi povećali upis u predškolska obrazovanje. Treba započeti reformu obrazovnog sustav s ciljem njegove bolje povezanosti s potrebama tržišta rada. Sve relevantne razine će pristupiti reviziji politika upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove kako bi bila poboljšana njihova povezanost s trenutnim i budućim potrebama domaćeg tržišta rada. Nadležni će pristupiti izmjenama relevantnih zakona o obrazovanju u koje će uvesti novo poglavlje o zapošljavanju redovnih studenata, kako bi mladi ljudi brže stjecati osnovna radna iskustva komplementarna njihovom studijskim programima, te ujedno omogućili prigode poslodavcima. Nadležne vlasti, poduzeća i obrazovne institucije će raditi na osiguranja programa stručnog osposobljavanja i prekvalifikaciji dugoročno nezaposlenih. RS će osnovati Fond za znanost i inovacije, a sve razine vlasti će podržavati znanstveno-istraživački rad koji stvara inovacije za gospodarstvo.

FBiH će razmotriti različite mogućnosti usklađivanja naknada za porodiljsko odsustvo na teritoriji FBiH. Bit će uvedena jedinstvena minimalna razina naknada i zaštite za vrijeme porodiljskog odsustva u cijeloj zemlji, navedeno je u Zajedničkim socioekonomskim reformama za razdoblje 2019.- 2022. godina.

poslovni-global.ba / Vlada FBiH

Odgovori