ZAŠTITA PČELA Ograničenje uporabe neonikotinoida nije dovelo do značajnijeg poboljšanja zdravlja pčela

Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljeno je 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke.

Razlog tog problema dugo je bio nepoznat i zbunjivao je znanstvenike koji su se bavili tim pitanjem. Čini se da je do njihove propasti došlo zbog promjene u načinu na koji se uzgajaju poljoprivredne kulture. Tijekom provođena istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije, primijećene su anomalije u ponašanju pčela.

Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su “plesati” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo. Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a pčele ličinke su ugibale od gladi.

Znanstvenici su zaključili da je vjerojatni razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju “ovisne” i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.

Ograničenja neonikotinoida u EU nisu dovela do značajnijih poboljšanja zdravlja pčela u Europi, a brojna istraživanja pokazala su da poljoprivrednici upotrebljavaju više kemikalija te starije i manje učinkovite kemikalije zbog manjka pristupa trima predmetnim neonikotinoidima. Pokazuju to istraživanja koja su provedena nakon ograničenja upotrebe neonikotinoida 2013., a jedno od istraživanja je i ono od Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije.

Naime, kako objašnjavaju, kada je Europska komisija 2013. uvela ograničenja triju neonikotinoida – imidakloprida, klotianidina i tiametoksama, odluka je bila temeljena na rezultatu procjene rizika za pčele koju je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).

Metodologija procjene rizika bila je tada utvrđena tek u nacrtu Smjernica za pčele (Bee Guidance Document), dokumentu za kojeg su Europska komisija, EFSA i države članice iste godine postigle znanstveni konsenzus da “potpuna i trenutačna provedba smjernica za pčele nije moguća u ovoj fazi.”

Države članice, kao i industrija zaštite bilja, od tada traže žurnu reviziju i odobrenje nacrta, što nije napravljeno sve do danas. Štoviše, Komisija je odlučila upotrijebiti nacrt Smjernica – onaj kojemu se većina država članica protivi – kako bi procijenila sigurnost triju neonikotinoida ograničenih 2013.

Žurna revizija i odobrenje nacrta Smjernica osigurali bi usklađen pristup procjenama rizika za pčele u svim državama članicama. Isto tako bi pružili jasnoću i predvidljivost za industriju zaštite bilja, što je preduvjet za napredak u istraživanju i razvoju novih aktivnih tvari (insekticida) za konvencionalni i ekološki uzgoj.

Nadalje, dodaju, tretiranje sjemena jedna je od najpreciznijih dostupnih kemijskih metoda zaštite usjeva. Sredstva za tretiranje sjemena primjenjuju aktivne tvari na ciljani način i omogućuju im izravnu apsorpciju kroz korijenje. Nakon ograničenja 2013. brojna nedavna istraživanja, između ostalog i ono Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, pokazala su da poljoprivrednici upotrebljavaju više kemikalija te starije i manje učinkovite kemikalije zbog manjka pristupa trima predmetnim neonikotinoidima. Istraživanja su otkrila i da su te promjene u zaštiti usjeva imale značajan učinak, ne samo na resurse poljoprivrednika (npr. troškovi, vrijeme), već i na, što je još važnije, broj štetnika i razvoj rezistentnosti.

Premda su ograničenja uvedena u pokušaju napora da se zaštiti zdravlje pčela, dosad nisu zabilježene veće promjene. Ograničenja neonikotinoida u EU nisu dovela do značajnijih poboljšanja zdravlja pčela u Europi. Ako se zimski gubici kolonija upotrebljavaju kao pokazatelj zdravlja pčela medarica, podaci o zimskim gubitcima iz nekoliko izvora ne ukazuju ni na kakvu pozitivnu promjenu u trendovima zdravlja pčela.

Znanstveni dokazi pokazuju da neonikotinoidi ne predstavljaju neprihvatljivu opasnost za pčele kada se primjenjuju odgovorno i pravilno u skladu s uputama za primjenu. Nedavna sveobuhvatna procjena (autori Solomon i Stephenson) učinka imidakloprida, klotianidina i tiametoksama za tretiranje sjemena potvrdila je da pravilna primjena tih sredstava za tretiranje sjemena ne dovodi do štete za kolonije pčela medarica.

Važno je napomenuti kako se sa zaključcima procjene rizika koje je donijela EU, ne slažu ocjenjivači iz drugih dijelova svijeta. Primjerice, sjevernoamerička nadležna tijela su nedavno provela preliminarne procjene imidakloprida. Zaključili su kako većina odobrenih upotreba sredstava za tretiranje sjemena ne predstavlja nepotrebnu opasnost za kolonije pčela medarica. Osim toga, dobre poljoprivredne prakse, primijenjene unutar integriranog programa zaštite bilje, mogu pomoći očuvanju i zaštiti oprašivača.

poslovni-global.ba / agroklub.com

Odgovori