Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić obraćajući se sudionicima 9. Sarajevo Business Foruma koji je počeo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, istaknuo je kako su u Vijeću ministara BiH i u protekloj godini aktivno radili na jačanju financijske discipline, boljoj strukturi javnih rashoda, unaprjeđenju radnopravnog zakonodavstva, ukupnoga poslovnog okružja, kao i na povećanju konkurentnosti bh. ekonomije, što je dovelo do povećanja vitalnih ekonomskih parametara u BiH.
Velikom brojem okupljenih tom je prigodom priopćio kako su u tijeku finalni pregovori sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), te se očekuje kako će BiH tijekom 2018. godine konačno postati njezinom članicom.
– BDP je u 2016. godini je iznosio za nas, do sada rekordnih, 29,899 milijardi KM sa značajnim povećanjem i u 2017. godini. Stopa rasta industrijske proizvodnje u 2017. iznosila je 3,1 posto, rast prerađivačke industrije je dosegnuo gotovo 6 posto, prosječna godišnja inflacija bila je 1,3 posto, a stopa nezaposlenosti se sa 25,4 posto u 2016. godini smanjila na 20,5 posto na kraju 2017. godine.
Javni dug je na kraju 2017. iznosio 11,334 milijarde KM, što je smanjenje za oko 750 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Vanjski dug BiH je iznosio 8,146 milijardi KM, uredno se vraća i smanjuje u odnosu na prethodne godine. Devizne rezerve stalno rastu pa su u prvoj polovici travnja 2018. godine iznosile 10,937 milijardi KM – kazao je, među ostalim Zvizdić, ističući pozitivne ekonomske pokazatelje za BiH.
Prema njegovim riječima, izravna strana ulaganja su u 2017. godini porasla za 58 posto u odnosu na 2016. godinu. Prema ukupnim ulaganjima, najveći strani ulagači u BiH su Austrija sa 1,3 milijarde eura, slijede Hrvatska i Srbija s po 1,1 milijardu eura, te Slovenija sa 486 milijuna eura i Njemačka. Najveća ulaganja su bila u sektor proizvodnje (34%) kao i bankarski sektor, u koji je uloženo 24 posto ukupno uloženih sredstava.
Zvizdić se posebno osvrnuo na rezultate ostvarene u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, koji, prema njegovim riječima, još jednom potvrđuju poboljšanje ukupne ekonomske situacije u BiH, kao i povećanje razine konkurentnosti bh. ekonomije.
U tom smislu, ukupna robna razmjena BiH u 2017. godini iznosila je 29,832 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 11,384 milijarde KM. Iz naprijed navedenog podatka proizlazi da je izvoz povećan za 16,54 posto te da se pokrivenost uvoza izvozom povećala za 2,73 posto, pa je iznosila 61,71 posto.
Glavni trgovinski partner BiH i dalje je ostala Europska unija sa 68,6 posto sudjelovanja u ukupnoj robnoj razmjeni, zemlje CEFTA-e su na drugom mjestu sa 16 posto, zemlje EFTA-e 2,3 posto, dok na sve ostale vanjskotrgovinske partnere otpada 13,1 posto.
BiH je najviše izvozila u Njemačku (1,61 milijarda KM), Hrvatsku (1,32 milijarde KM), Italiju (1,21 milijarda KM), Srbiju (1,15 milijardi KM), Sloveniju (987 milijuna KM), Austriju (908 milijuna KM) i Tursku (432 milijuna KM).
U strukturi roba koje su se izvozile, dominirala su sjedišta za automobile, električna energija, obrađeno drvo, aluminij u sirovome stanju, te namještaj i njegovi dijelovi, kao i proizvodi iz agroindustrijskog sektora, čiji je izvoz u 2017. godini dostigao iznos od 1,057 milijardi KM. U uvozu su dominirale sljedeće robe: naftna ulja (osim sirovih), privatni automobili i sirova nafta.
– Trend rasta vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom nastavlja se i u 2018. godini, što se vidi i iz slijedećih podataka: ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom u prva dva mjeseca 2018. godine iznosio je 7,349 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 10,84 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Izvoz je iznosio 2,866 milijardi KM, što je povećanje od 11,81 posto. Uvoz je iznosio 4,483 milijarde KM, što je povećanje od 10,23 posto u odnosu na prva dva mjeseca 2016. godine. Pokrivenost uvoza izvozom se povećala za 1,43 posto i iznosila je 63,9 posto.
Sve navedeno je značajnim dijelom rezultat aktivnosti koje su provodili svi nivoi vlasti u BiH. Kada je Vijeće ministara u pitanju, želim posebno naglasiti značaj usvajanja Zakona o akcizama, koji će pokrenuti najznačajnije građevinske radove u BiH, te donošenje Odluke o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, od kojih će koristi imati više od 200 kompanija. Važno je spomenuti i donošenje Strategije ruralnoga razvitka, te niz trgovačkih sporazuma koji su omogućili izvoz velikog broja bh. proizvoda, posebice na europsko, tursko i rusko tržište – naglasio je Zvizdić.
Prema Zvizdićevim riječima, još jedan ekonomski sektor koji ima izuzetan potencijal jest – turizam, a BiH je, prema podacima Svjetske turističke organizacije, zemlja koja je u posljednjih nekoliko godina ostvarivala rast i do 26 posto u oblasti turizma.
– Ako se u obzir uzmu navedeni podaci, onda s pravom očekujemo još intenzivniji razvitak ove ekonomske grane u BiH. Ono što bih posebno preporučio kao dobru šansu za ulaganja u BiH, su sektori energije, turizma, IT industrije, zatim metalske, drvne industrije, kao i poljoprivredne, odnosno prehrambene industrije.
Tijekom 2017. godine BiH se uključila i u Transportnu zajednicu, što će omogućiti realiziranje četiri projekta u vrijednosti od 240 milijuna eura. Grant sredstva koja je ovim povodom dobila BiH iznose 46 milijuna eura. Ovo će biti doprinos, ne samo u građevinskoj industriji, već će realiziranjem navedenih projekata transportni troškovi naših izvoznika biti smanjeni u budućem razdoblju – kazao je Zvizdić, priopćili su, među ostalim, iz Vijeća ministara BiH.
poslovni-global.ba / Foto: Vijeće ministara BiH