U uredu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci, održana je sjednica novoizabranog Odbora Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće (Asocijacija T.O.K.O). Sjednici su prisustvovali predsjednik Asocijacije Radovan Pazurević (Sanino, Derventa) i potpredsjednik Kenan Nalbantić (Prevent Fabrics, Visoko), te članovi Odbora Jasmin Seferović (TČ Ključ, Sarajevo), Mirsad Novalić (IMK Kula, Gradačac), Rankica Panić (Premier, Doboj), Zorislav Stević (Carmen Line, Trn) i Haris Sejdić (Koteks,Tešanj).
Raspravljalo se o konkretizaciji aktivnosti iz Plana rada za 2016. godinu, koji je usvojen na Skupštini Asocijacije održane početkom travnja u Sarajevu, te aktualnoj problematici.
Konstatirani su brojni problemi s kojima se industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini susreće u svom poslovanju, te da još uvijek nema primjerenih odgovora institucija vlasti s ciljem olakšavanja njihovog poslovanja, harmonizacije propisa i usklađivanja carinskih tarifa s onima u Europskoj uniji, poticaja na novouposlene radnike, poreznih olakšica i drugih pitanja, kako bi se naše tvrtke mogle primjereno boriti s konkurencijom na domaćem tržištu.
Zbog nepostojanja bazne proizvodnje, koja je tijekom 90-ih godina potpuno devastirana i uništena, nažalost bh. kompanije moraju uvoziti skoro sve repromaterijale i sirovine iz inozemstva, te iako je „Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carina na uvoz određenih roba do 31.12.2016.“ svakako dobro došla, ona ipak obuhvaća svega 30-ak tarifnih oznaka iz sektora tekstila, kože,odjeće i obuće, što, svakako, ne može zadovoljiti domaće tvrtke.
Prema vanjskotrgovinskim pokazateljima, najznačajnije, kako uvozno tako i izvozno, tržište s kojim bh. kompanije u ovoj branši posluju je Europska unija, i samo izjednačavanjem carinskih stopa u BiH s onima u EU, došlo bi do velikog poboljšanja u poslovanju naših tvrtki jer bi automatski postale konkurentnije na tržištu, dok su sada, zbog neprimjerene domaće carinske politike, daleko skuplji. Kao primjer je istaknuto da je carina na đonove u EU svega 3% dok je kod nas to 15 %, a domaća industrija obuće je u prvom kvartalu ove godine izvezla cipela u vrijednosti više od 178 milijuna maraka.
U tom smislu, donesen je zaključak o organizaciji okruglog stola polovicom lipnja mjeseca na koji bi bili pozvani predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Uprave za neizravno oporezivanje BiH, na kojem bi se pokušali pronaći odgovori kako i kojim konkretnim akcijama pomoći i podići konkurentnost bh. kompanije iz ove niskoakumulativne branše koja i pored silnih problema zapošljava između 30.000 i 40.000 radnika.
Prezentirana je i analiza ostvarene vanjskotrgovinske razmjene u prvom kvartalu 2016. godine i konstatirano da je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ova branša nastavila trend rasta izvoza i smanjenje uvoza. Ostvarena je ukupna razmjena od 794.780.020 KM, od čega na uvoz otpada 449.161.099 KM, a na izvoz 345.618.921 KM. U istom razdoblju 2015. godine, ukupna vanjskotrgovinska razmjena grane je bila 750.835.535 KM, od čega je uvoz iznosio 431.699.180 KM, a izvoz 319.136.359 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 76,95% i porasla je u odnosu na isto razdoblje lani (73,93%) za 3,02%.
U odnosu na ukupnu razmjenu BiH za navedeno razdoblje, istaknuto je da ova grana i tu ponovo bilježi porast koji se još od 2009. godine kreće uzlaznom putanjom. Tako je 2015. godine u ovom promatranom razdoblju BiH ostvarila ukupnu razmjenu od 5.655.721.289 KM, od čega je uvoz bio 3.461.247.646 KM a izvoz 2.194.473.643 KM. U tom razdoblju 2015. godine, sudjelovanje industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u ukupnoj razmjeni države iznosilo je oko 1/7 ili 13,28%, dok je i prvom tromjesečju 2016. godine zabilježen porast sudjelovanja ove industrijske grane u ukupnoj razmjeni države na 14,03%.
Zaključeno je da u budućem razdoblju, pri bilo kakvom planiranju od strane nadležnih vlasti i svih resornih ministarstava u BiH na svim razinama, ovi pokazatelji svakako moraju biti uzeti u obzir, te da ova industrijska grana mora dobiti primjereniju pozornost i značaj nego što je to slučaj sada, a sve s ciljem poboljšanja uvjeta privređivanja članica, kao i stvaranja konkurentske prednosti domaćih tvrtki u vanjskotrgovinskom poslovanju, priopćeno je iz VTK BiH.
poslovni-global.ba