Dramatične ocjene iznio je UN u svom izvješću o procjeni globalne, višedimenzionalne krize na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, a koje upućuje na ključne manjkavosti agrarnog sektora u BiH koje se, uz ostalo, manifestiraju kroz neusklađenost poljoprivrednih politika u BiH, najniža izdvajanja za poljoprivredu u okruženju, ali i neažurirane podatke koji su posljedica činjenice da BiH nije imala popis poljoprivrede od 1960-ih godina.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH Ingrid Macdonald upozorila je kako se s pravom može reći da poljoprivredne politike i intervencije podijeljene između svih administrativnih razina, koliko ih ima u BiH, ne mogu doprinijeti snažnijem razvoju poljoprivredne proizvodnje.
Publikacija koju je pripremila Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, a koja upućuje na slabosti sustava, ali nudi i mjere za poboljšanje stanja, odnosi se na razdoblje od rujna 2021. do rujna 2022., no stanje se nije, a to je vidljivo zbog daljnjeg rasta cijena repromaterijala u poljoprivredi, mnogo popravilo od tada.
Ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor nedovoljna je da doprinesu snažnijoj konkurentnosti domaće proizvodnje. Ilustrativan primjer moguće je pronaći i kroz neravnomjernu potporu različitim sektorima proizvodnje. Oko 65 posto potpore usmjereno je na jedan sektor, u slučaju BiH na sektor proizvodnje mlijeka, dok je preostalih 35 posto podijeljeno na sve ostale lance vrijednosti.
Iz UN-a podsjećaju da su troškovi sirovina porasli, neki i do 200 posto, s posljedičnim povećanjem cijena svih životnih namirnica, pa je tako pšenično brašno poskupjelo za 55 posto, govedina za 31 posto, mlijeko za 62 posto, maslac za 42 posto, šećer za 53 posto, a jestivo ulje za čak 118 posto.
Sve navedeno dovelo je do značajnog pada kupovne moći žitelja BiH, a najteže posljedice osjećaju oni koji najmanje zarađuju.
poslovni-global.ba