Najveći skok cijena mlijeka i mliječnih proizvoda u gotovo sedam godina i poskupljenje šećera zaslužni su za globalni rast cijena hrane u rujnu na najvišu razinu u 18 mjeseci, pokazuje najnovije izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, javlja Tanjug.
Indeks cijena hrane UN u košari osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je za 2,9 posto u rujnu, što je sedmi uzastopni rast u osam mjeseci, i u prosjeku je iznosio 170,9 bodova, što je njegova najviša vrijednost od ožujka prošle godine, navodi FAO u izvješću, objavljenom na internetskoj strani ove organizacije sa sjedištem u Rimu.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda skočile su u promatranom mjesecu za 13,8 posto u odnosu na kolovoz, najviše od studenog 2009. godine, pri čemu su cijene maslaca zabilježile najoštriji rast zbog smanjenja zaliha i jačanja domaće potražnje u EU.
Cijene šećera su u rujnu povećane za 6,7 posto na mjesečnoj razini, uslijed nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu, koji je glavna proizvodna regija u svijetu.
Također je zabilježeno poskupljenje biljnih ulja za 2,9 posto u odnosu na kolovoz, čemu su doprinijele više cijene palminog ulja zbog smanjenja zaliha u zemljama izvoznicama i uvoznicama. Osim toga, na rast ovog indeksa utjecalo je povećanje cijena sojinog i ulja uljane repice.
Cijene mesa su ostale nepromjenjene u odnosu na kolovoz.
S druge strane, žitarice su pojeftinile 1,9 odsto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj pale za 8,9 posto.
FAO je, u odvojenom izvješću, podignuo prognozu svjetske proizvodnje pšenice u sezoni 2016/2017. godine za 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord, na 742,4 milijuna tona, budući da su povećane procjene roda žitarica u Indiji, SAD i Ruskoj Federaciji.
U izvješću se također procjenjuje da će Ruska Federacija preteći Europsku uniju i postati vodeći izvoznik pšenice u svijetu.
Ukupna potražnja za pšenicom će, kako predviđa FAO, biti veća za 2,1 poso u odnosu na 2015. godinu i iznosit će 730,5 milijuna tona, uključujući znatno povećanje uporabe pšenice slabije kvalitete za stočnu hranu.
Očekuje se i rast proizvodnje riže, prvi put u tri godine, za 1,3 posto na rekordnih 497,8 milijuna tona, zahvaljujući obilnim monsunskim kišama u Aziji i značajnom povećanju proizvodnje u Africi.
Ukupno bi ove godine u svijetu trebalo biti proizvedeno 2,57 milijardi tona žitarica, odnosno 1,5 posto više nego prošle godine i “dovoljno za dodatno povećanje zaliha”.
Međutim, FAO procjenjuje da će se vrijednost svjetskog uvoza hrane smanjiti u sezoni 2016/17. godine za 11 posto, na 1.168 milijardi dolara, na najnižu razinu u šest godina, zbog manje vrijednost uvoza stočarskih i proizvoda baziranih na žitaricama, što će više nego neutralizirati višu vrijednost uvoza ribe, voća, povrća, biljnih ulja i šećera.
poslovni-global.ba / poljoprivreda.ba / Tanjug