Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je prijeći na sljedeću fazu projekta digitalnog eura: pripremnu fazu.
Odluci je prethodio završetak faze istraživanja, koju je Eurosustav pokrenuo u listopadu 2021. kako bi istražio moguće modele dizajna i distribucije digitalnog eura. Na temelju rezultata istraživanja, detaljno opisanih u izvješću, ESB je dizajnirao digitalni euro koji bi bio široko dostupan građanima i poduzećima i čiju bi distribuciju provodili nadzirani posrednici, na primjer banke.
Dizajnom je predviđen digitalni euro kao digitalni oblik gotovine koji bi se mogao rabiti za sva digitalna plaćanja u cijelom europodručju. Bio bi lako dostupan i besplatan za osnovnu uporabu a njime bi se moglo služiti i mrežno i izvanmrežno. Korisnicima bi pružao najveću privatnost i omogućavao trenutačno namirenje plaćanja u centralnobankarskom novcu. Rabio bi se za plaćanja između potrošača, na prodajnom mjestu, u e‑trgovini i državnim transakcijama. Nijedan digitalni platni instrument ne pruža sve te mogućnosti. Digitalni euro popunio bi tu prazninu.
Sljedeća faza projekta digitalnog eura, pripremna faza, započet će 1. studenoga 2023. i za početak će trajati dvije godine. Obuhvatit će dovršetak pravilnika o digitalnom euru i odabir pružatelja koji bi mogli razviti platformu i infrastrukturu za digitalni euro. Uključit će i testiranje i eksperimentiranje kako bi se razvio digitalni euro koji istodobno ispunjava zahtjeve Eurosustava i potrebe korisnika, na primjer u vezi s korisničkim iskustvom, privatnošću, financijskom uključenošću i okolišnim otiskom. U toj će fazi ESB i dalje surađivati s javnošću i svim dionicima. Nakon dvije godine Upravno vijeće odlučit će hoće li prijeći na sljedeću fazu priprema kako bi se stvorili uvjeti za moguće buduće izdavanje i uvođenje digitalnog eura.
Pokretanje pripremne faze ne znači da je donesena odluka o izdavanju digitalnog eura. Tu će odluku Upravno vijeće razmatrati tek nakon dovršetka zakonodavnog postupka Europske unije. Ako to bude potrebno, Eurosustav će razmotriti prilagodbu dizajna digitalnog eura u skladu sa zaključcima zakonodavnih rasprava.
“Moramo pripremiti svoju valutu za budućnost”, rekla je predsjednica ESB‑a Christine Lagarde. “Zamišljamo digitalni euro kao digitalni oblik gotovine koji se može besplatno rabiti za sva digitalna plaćanja i koji ispunjava najviše standarde privatnosti. Postojao bi usporedno s fizičkom gotovinom, koja će i dalje biti dostupna, što znači da nitko neće biti isključen.”
Pri uporabi digitalnog eura zaštita podataka bila bi prioritet. Eurosustav ne bi mogao vidjeti osobne podatke korisnika niti povezati informacije o plaćanju s pojedincima. Razina privatnosti izvanmrežnih plaćanja bila bi jednaka kao pri plaćanju gotovinom.
Digitalni euro pridonio bi otpornosti, tržišnom natjecanju i inovacijama u europskom sektoru platnog prometa. Bio bi paneuropsko rješenje za plaćanja u europodručju kojim bi se upravljalo na europskoj razini. Oslanjao bi se na vlastitu infrastrukturu, čime bi se ojačala otpornost. Uvođenjem digitalnog eura stvorila bi se platforma na kojoj bi europski nadzirani posrednici mogli izgraditi paneuropske usluge za korisnike, čime bi se povećala učinkovitost, smanjili troškovi i potaknule inovacije.
“Budući da se ljudi sve češće odlučuju za digitalna plaćanja, trebamo biti spremni izdati digitalni euro usporedno s gotovinom”, rekao je Fabio Panetta, član Izvršnog odbora ESB‑a i predsjednik radne skupine na visokoj razini za digitalni euro. “Digitalni euro povećao bi učinkovitost europskih plaćanja i pridonio strateškoj autonomiji Europe.”
Distribucija digitalnog eura
Korisnici bi mogli pristupiti uslugama digitalnog eura uporabom aplikacije i internetskog sučelja pružatelja platnih usluga ili uporabom aplikacije za digitalni euro koju bi pružao Eurosustav. Pojedinci koji nemaju pristup bankovnom računu i digitalnim uređajima također bi mogli plaćati digitalnim eurom, na primjer uporabom kartice koju bi im na raspolaganje stavilo javno tijelo kao što je poštanski ured. Korisnici bi na bankomatima mogli zamijeniti digitalni euro za gotovinu ili obratno.
Eurosustav predviđa da će digitalni euro biti besplatan za osnovnu uporabu. Modelom naknada između posrednika i trgovaca uveli bi se poticaji za posrednike koji distribuiraju digitalni euro, kao u slučaju drugih elektroničkih platnih instrumenata, te pružila odgovarajuća zaštita od prekomjernih naknada za usluge koje bi plaćali trgovci. Eurosustav bi snosio vlastite troškove, uključujući troškove povezane s upravljanjem shemom digitalnog eura i obradom namire.
Transparentnost i bliska suradnja s dionicima i dalje su ključni stupovi ovog projekta. Eurosustav je imao velike koristi od povratnih informacija europskih donositelja odluka, tržišnih sudionika i potencijalnih korisnika te će i dalje aktivno surađivati sa širokim rasponom dionika, kao i bliska suradnja sa zakonodavcima EU‑a.
poslovni-global.ba