Eurozona: Godišnji pad industrijske proizvodnje za 6,7 posto

Svijet vijesti

U siječnju 2024. u usporedbi s prosincem 2023. desezonirana industrijska proizvodnja smanjena je za 3,2 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU, prema prvim procjenama Eurostata. U prosincu 2023. industrijska proizvodnja porasla je za 1,6% i u eurozoni i u EU-u .

U siječnju 2024. u usporedbi sa siječnjem 2023. industrijska proizvodnja smanjena je za 6,7 posto u eurozoni i za 5,7 posto u EU.

U eurozoni siječanj 2024. – prosinac 2023., mjesečna usporedba – industrijska proizvodnja:

– povećanje za 2,6 posto za intermedijarne proizvode,
– povećanje za 0,5 posto za energiju,
– smanjena za 14,5 posto za kapitalna dobra,
– smanjena za 1,2 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju,
– manja za 0,3 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju.

U EU industrijska proizvodnja:

– povećanje za 2,9 posto za intermedijarne proizvode,
– povećanje za 0,6 posto za energiju,
– smanjena za 12,8 posto za kapitalna dobra,
– smanjena za 0,1 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju,
– manja za 0,5 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveći mjesečni pad zabilježen je u Irskoj (-29,0 posto), Malti (-9,4 posto) i Estoniji (-6,6 posto). Najveći porast zabilježen je u Poljskoj (+13,3 posto), Sloveniji (+10,6 posto) i Litvi (+7,2 posto).

U eurozoni siječanj 2024. – siječanj 2023. godišnja usporedba – industrijska proizvodnja:

– smanjena za 2,5 posto za intermedijarne proizvode,
– povećanje za 0,3 posto za energiju,
– smanjena za 12,1 posto za kapitalna dobra,
– smanjena za 8,4 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju,
– manja za 3,1 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju.

U EU industrijska proizvodnja:

– smanjena za 3,3 posto za intermedijarne proizvode,
– povećanje za 0,6 posto za energiju,
– smanjena za 10,1 posto za kapitalna dobra,
– smanjena za 8,1 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju,
– manja za 1,3 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju.

Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći godišnji pad zabilježen je u Irskoj (-34,1 posto), Estoniji (-8,6 posto) i Bugarskoj (-7,6 posto). Najveći porast zabilježen je u Sloveniji (+12,2 posto), Grčkoj (+10,5 posto) i Danskoj (+5,3 posto).

poslovni-global.ba

Odgovori