Referentna mjera svjetskih cijena prehrambenih roba porasla je u travnju, potaknuta višim kotacijama glavnih žitarica, mesa i mliječnih proizvoda, izvijestila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza globalno trgovanih prehrambenih roba, u travnju je u prosjeku iznosio 128,3 boda, što je porast od 1,0 posto u odnosu na ožujak i 7,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Indeks cijena žitarica FAO-a porastao je za 1,2 posto u odnosu na ožujak. Globalne cijene pšenice blago su porasle, potpomognute smanjenjem izvoznih zaliha u Ruskoj Federaciji, dok je indeks cijena sve riže FAO-a porastao zbog jače potražnje za mirisnim sortama. Međunarodne cijene kukuruza porasle su zbog sezonski nižih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama. Fluktuacije valuta utjecale su na kretanje cijena na svjetskim tržištima, dok su prilagodbe carinske politike povećale nesigurnost na tržištu.
Indeks cijena mesa FAO-a porastao je za 3,2 posto u travnju u usporedbi s ožujkom, s porastom kotacija u svim kategorijama mesa, a prednjačile su one za svinjetinu. Cijene goveđeg mesa također su porasle, posebno u Australiji i Brazilu, usred stabilne globalne potražnje za uvozom i ograničene dostupnosti izvoza.
Indeks cijena mliječnih proizvoda FAO-a porastao je za 2,4 posto u travnju u odnosu na prethodni mjesec, te je bio čak 22,9 posto viši nego godinu ranije. Rast je predvodilo međunarodno tržište cijena maslaca, koje je dosegnulo novi rekord svih vremena zbog smanjenja zaliha u Europi.
Nasuprot tome, indeks cijena biljnog ulja FAO-a pao je za 2,3 posto, iako je ostao 20,7 posto viši nego godinu prije. Cijene palminog ulja znatno su pale zbog sezonski veće proizvodnje u glavnim zemljama proizvođačima jugoistočne Azije, dok su globalne cijene sojinog i uljane repice porasle zbog snažne globalne potražnje za uvozom. Cijene suncokretovog ulja ostale su uglavnom stabilne.
Indeks cijena šećera FAO-a također je pao za 3,5 posto u odnosu na ožujak, uglavnom zbog zabrinutosti zbog neizvjesnih globalnih gospodarskih izgleda i njihovog potencijalnog utjecaja na potražnju iz sektora prerade pića i hrane, koji zajedno čine najveći dio globalne potrošnje šećera.
FAO je također objavio novi Sažetak o ponudi i potražnji žitarica, s revidiranim procjenama za 2024. i novim uvidima u uvjete usjeva i izglede za 2025.
Najnovija prognoza FAO-a za proizvodnju pšenice u 2025. godini iznosi 795 milijuna tona, što je na razini prethodne godine. Izgledi ukazuju na rekordnu proizvodnju u Aziji, potaknutu Indijom i Pakistanom, poboljšane uvjete u južnoj Europi i sjevernoj Africi, uz stabilnu proizvodnju u Kanadi i Ruskoj Federaciji. Međutim, manjak oborina u sjevernoj Europi i na Bliskom istoku te zabrinutost zbog suše u Sjedinjenim Američkim Državama opterećuju ukupne izglede.
Žetva krupnozrnatih žitarica za 2025. godinu počinje na južnoj hemisferi, a očekuje se porast proizvodnje kukuruza u Brazilu i Južnoj Africi. Na sjevernoj hemisferi, rana očekivanja ukazuju na 5-postotno povećanje sjetve krupnozrnatih žitarica u Sjedinjenim Američkim Državama.
U međuvremenu, FAO je neznatno smanjio svoju procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. na 2 848 milijuna tona, čak i dok će se globalna proizvodnja riže u 2024./25. vjerojatno povećati za 1,5 posto i dosegnuti rekordnih 543,6 milijuna tona.
FAO-ova nova prognoza za svjetsku potrošnju žitarica u sezoni 2024./25. iznosi 2 870 milijuna tona, što je povećanje od 1,0 posto u odnosu na razinu iz 2023./24., potaknuto očekivanjima veće potrošnje kukuruza za stočnu hranu u Kini i Ruskoj Federaciji, uz povećanu potrošnju riže u raznim afričkim zemljama.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica pasti za 1,9 posto na 868,2 milijuna tona do kraja sezone 2025., što smanjuje FAO-ovu prognozu omjera zaliha i potrošnje žitarica u svijetu u sezoni 2024./25. na 29,9 posto – što se i dalje smatra ugodnom sigurnosnom zonom.
FAO je neznatno smanjio svoju prognozu za svjetsku trgovinu žitaricama u sezoni 2024./25. na 478,6 milijuna tona, što bi predstavljalo smanjenje od 6,8 posto u odnosu na 2023./24. i najnižu razinu od 2019./20. Predviđa se da će se globalna trgovina krupnim žitaricama smanjiti još brže, uglavnom zbog manje potražnje iz Kine i manjih zaliha kukuruza za izvoz u Brazilu. Očekuje se da će međunarodna trgovina rižom porasti za 1,2 posto na novi rekord od 60,4 milijuna tona.
poslovni-global.ba