Most Drava na kojem su prije dvije godine radovi stali, i to na 99,7 posto izgrađenosti, na proljeće sljedeće godine napokon će biti gotov. Hrvatske autoceste (HAC), za Večernji list kažu, potpisale su s izvođačima radova aneks ugovora za dovršetak 0,3 posto preostalih radova. Ugovor za gradnju mosta Drava vrijedan je gotovo milijardu kuna, a radovi su počeli još 2011. i trebali su biti gotovi do kraja 2013. Izvođač radova bio je konzorcij domaćih građevinskih tvrtki koji su činili Viadukt, Osijek-Koteks, Konstruktor-inženjering, Skladgradnja i Hidroelektra Niskogradnja.
Radovi na mostu, koji su ionako kasnili, potpuno su stali zbog spora između HAC-a i izvođača radova oko troškova gradnje. Izvođači su uvjetovali HAC-u nastavak radova ako im plati dodatnih 202 milijuna kuna. HAC im je ponudio nagodbu s priznatih 94 milijuna kuna troškova, a na koju su, tvrde u toj tvrtki, izvođači načelno pristali. A posljedica tog načelnog dogovora oko spora je potpisivanje aneksa ugovora za dovršetak mosta. U HAC-u kažu da je tako napravljen pomak u rješavanju problema mosta Drava. Preostali radovi su vrijedni oko tri milijuna kuna, a glavnina odnosi se na antikorozivnu zaštitu zatega. Preostalo je još popraviti i neke sitne nedostatke poput krpanja ovodnih cijevi. U HAC-u kažu da će te radove uglavnom obaviti Osijek Koteks uz pomoć Zagreb Montaže. Osijek Koteks je, naime, jedini likvidan član udruge koja je izvodila radove, a Montaža je, po ugovoru, bila imenovani podizvođač za čeličnu konstrukciju. Švicarskoj tvrtki VSL, koja je jedan od kooperanata u gradnji mosta Drava, uplatili su avans od 700.000 kuna za nabavu antikorozivne smjese. No kako se na isporuku te robe treba čekati tri mjeseca, završni radovi na zategama mogli bi početi tek u prvom tromjesečju sljedeće godine. Ali bit će zato puno brže gotovi. Prema procjenama stručnjaka, Švicarcima će trebati najviše dva tjedna da obave posao na zategama kad stigne potrebna smjesa. A usporedo s dovršetkom radova na mostu Drava, provodit će se natječaj za gradnju dionice autoceste na hrvatskom dijelu koridora 5c od Halasice do Belog Manastira. U Hrvatskoj je na koridoru 5c preostalo još sagraditi samo tu dionicu dugu 17,5 kilometara te pet kilometara autoceste od Belog Manastira do granice s Mađarskom. Gradnja je zapela zbog financijske krize, no HAC nakon uspješnog refinanciranja kreditnih obveza i godina zastoja u cestogradnji, sad kreće u završetak hrvatskog dijela koridora Vc.
Kako doznajemo, u tijeku su pregovori s europskim razvojnim bankama EBRD-om i EIB-om o kreditiranju gradnje tih 22,5 kilometara autoceste. Ukupna vrijednost radova je 100 milijuna eura, a EBRD i EIB bi u tome sudjelovale u jednakom omjeru. Pri tome bi uvjeti kreditiranja bili više nego povoljni, s kamatama do jedan posto i na rok od 15 do 25 godina uz poček do pet godina. Konačna odluka o tom kreditu očekuje se u prvom tromjesečju 2019. Te dvije banke su i dosad financirale gradnju koridora 5c u Hrvatskoj– primjerice most Svilaj, ali i u BiH. Natječaj za gradnju dionice od Halasice do Belog Manastira bit će raspisan do kraja ove godine, a ta bi dionica trebala biti sagrađeno do kraja 2020. U HAC-u kažu da su s mađarskom stranom razmijenili tehničke podatke o točki doticanja autocesta s naše i njihove strane te da bi taj dio trebao biti gotov do 2023. Do kraja godine će HAC krenuti u obnovu projektne dokumentacije za tih pet kilometara.
Paneuropski koridor Vc dio je mreže europskih koridora. Počinje na sjeveru kod Budimpešte, a na jugu završava u Pločama. Na području Mađarske sagrađena je autocesta od Budimpešte do Bolya te je potrebno još sagraditi 20 kilometara od Bolya do granice s Hrvatskom. Očekuje se da će Mađari tih 20 kilometara sagraditi do 2023. kad bi i Hrvatska trebala dovršiti svojih pet kilometara do mađarske granice. A za to je ključno da se dvije države dogovore o točki spajanja autocesta. Kako doznajemo, s Mađarima oko toga nema otvorenih pitanja pa bi radovi s obje strane granice mogli biti gotovi i prije odnosno 2021. U Hrvatskoj sjeverni dio koridora 5c čini autocesta A5 koja je sagrađena od Sredanaca do Osijeka. Južni dio hrvatskog dijela tog koridora, od granice s BiH do Ploča, sagrađen je i čini ga autocesta A10.
Na području BiH sagrađena je autocesta od Zenice do Tarčina (obilaznica Sarajeva) te granična dionica odnosno spoj s A10.
U tijeku je gradnja autoceste oko Zenice te granična dionica od Odžaka do mosta Svilaj na rijeci Savi.
Most Svilaj bi trebao biti pušten u promet u jesen sljedeće godine, a to će, kažu u HAC-u, bitno rasteretiti granični prijelaz u Slavonskom Brodu.
poslovni-global.ba / Večernji list