U Hrvatskoj će ove jeseni žitaricama i repicom biti zasijano oko 230 tisuća hektara. No štogod sijali, upozorava struka, bez pune primjene agrotehnike nema pravih prinosa ni kvalitete. A bez njih ni zarade.
Optimalni rokovi za jesensku sjetvu prolaze, ali se razvukla zbog čestih kiša i manjka novca. Preniska otkupna cijena pšenice ratare je bacila u gubitak, pa se ove najvažnije krušarice u Slavoniji sije upola manje od lanjskih 140 tisuća hektara. Traže se profitabilnije kulture poput uljane repice i pivarskog ječma čije će površine u jesenskoj sjetvi biti udvostručene.
Pivarski je ječam na plodnoj slavonskoj ilovači već trebao proklijati. Ratar Nenad Gajić iz Požege, sije ga u zadnji čas. I to baš ondje gdje je planirao posijati pšenicu, a onda odustao. Jednostavno rečeno pšenicu se više ne isplati proizvoditi, smanjit ćemo površine, ove ću godine ići na 15 jutara, kaže Gajić.
Neki su ljudi dobivali i po 70 lipa za kilogram i tu je glavni problem sa pšenicom, evo i sam sam imao prvoklasnu pšenicu i dobio jedva kunu što je ispod cijene koja pokriva troškove, žali se Mile Pavičić iz Kaptola.
Da ne gomila gubitke, okrenuo se ove jeseni isplativijim ozimim kulturama. Poput pivarskog ječma i uljane repice koja u sjetvi postaje sve popularnija. Kako i ne bi kada je, za razliku od pšenice, otkup siguran, a cijena stabilna. Oko dvije i pol kune za kilogram, što pokriva ulaganja i jamči zaradu.
Na velika vrata, baš zbog isplativosti, vraćaju se i neke od tradicijskih kultura. Poput buče. Ta se kultura svake godine proda i svake se godine isplati na vrijeme, kažu ratari.
Udvostručit će se i lanjski hektari pod pivarskim i stočnim ječmom. Otkupna mu je cijena dvostruko veća od one za pšenicu, a proizvodnja jeftinija i manje zahtjevna. Avansne isplate dijela potpora, najavljene iz Ministarstva poljoprivrede, olakšat će sjetvu i ublažiti minuse na računima poljoprivrednika. Novac je uvijek dobro došao, jer su ulaganja velika.
popslovni-global.ba