Vlada Federacije BiH je danas na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera FBiH Nermina Nikšića, donijela Zaključak o Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carinskih tarifa Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini s inicijativom za otpočinjanje razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Federalni premijer zadužen je za potpisivanje teksta Inicijative, koji će Generalno tajništvo Vlade Federacije BiH uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Inicijativom se od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine traži da, u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrene aktivnosti u svezi s eventualnim zaključivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, poštujući odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te drugih dokumenata koji reguliraju prava i obveze Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.
U usvojenoj Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, između ostalog, podsjeća se da su Sjedinjene Američke Države 2. travnja 2025. godine uvele carine od deset posto na svu uvoznu robu, kao i posebne carinske stope za zemlje s kojima ostvaruju vanjskotrgovinski deficit, uključujući i Bosnu i Hercegovinu za čije proizvode je predloženo uvođenje carina od 35 posto. Također je zabilježeno da je 9. travnja 2025. SAD suspendirao nove carine na 90 dana.
U Informaciji se navodi da podaci o obimu robne razmjene sa SAD-om, u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, govore da ona čini oko jedan posto, te da je ukupan izvoz u SAD u 2024. godini iznosio 234,5 milijuna KM, dok je uvoz u istom vremenskom intervalu iznosio 190 milijuna KM. Podaci obrađeni prema metodologiji Eurostata pokazuju da u robnoj razmjeni sa SAD-om imamo deficit, a ne suficit.
Također je navedeno da su predmetne carine, iako su suspendirane na razdoblje od 90 dana, već samom objavom stvorile dodatni pritisak na svjetsko gospodarstvo, te da bi posljedično, ako bi službeno stupile na snagu, imale negativne izravne i neizravne posljedice na gospodarstvo BiH. Pojašnjeno je da će se izravan utjecaj očitovati kroz negativne implikacije za pojedine industrijske sektore, prvenstveno specijaliziranu industriju, potom metalnu i elektroindustriju, kemijsku industriju te manjim dijelom prehrambenu i drvnu industriju. Neizravni utjecaj bit će puno veći, s obzirom na to da se radi o carinama prema Europskoj uniji, našem najvažnijem trgovinskom partneru, što će se odraziti na dodatno smanjenje potražnje za našim proizvodima i uslugama.
Ne dovodeći u pitanje ponovno aktiviranje spornih carina, smatra se nužnim što prije poduzeti aktivnosti koje će biti usmjerene na pronalaženje obostrano korisnih rješenja.
poslovni-global.ba