Industrijska proizvodnja u BiH zabilježila je rast, dok je nezaposlenost blago smanjena, ocijenjeno je u najnovijem izvješću Europske komisije o ekonomskom napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za EU, piše Biznis.ba.
Istovremeno, iz austrijskog Veleposlanstva ističu da je BiH ostvarila suficit u iznosu od pet posto u odnosu na Austriju, jer je ostvarila izvoz u Austriju od oko 743 milijuna maraka i uvoz od oko 561 milijun maraka, što je vjerojatno donekle doprinijelo povoljnijem omjeru kad je u pitanju industrijska proizvodnja. Iz Europske komisije ističu da je ukupan rast iznosio 3,2 posto u 2015. u odnosu na prethodnu godinu, dok je u 2014. postotak iznosio 1,4 posto.
“Kad se radi o izdacima, glavni zamajac rasta su bili potrošnja, investicije i izvoz”, naveli su u dokumentu. Iako je industrijski rast bio u porastu i iznosio 3,1 posto, ističu da je u početku godine došlo do određenog “kašljucanja” bh. gospodarstva.
“U siječnju i veljači je došlo do jakih fluktuacija u usporedbi s prethodnom godinom. U siječnju je industrija pala za 3,3 posto, a u veljači za čak 6,1 posto. Međutim, ovakve fluktuacije na samom početku godine nisu nešto neuobičajeno”, istaknuli su u dokumentu. Nezaposlenost je, kako ističu, i dalje astronomska, premda je došlo do blagog pada od 1,5 posto tijekom godine, uglavnom, kako ističu, zbog porasta industrijske proizvodnje. Međutim, da nije sve baš ružičasto, svjedoči podatak da je došlo do usporavanja rasta izvoza, uglavnom, kako upozoravaju, zbog smanjenog izvoza u Srbiju.
“Uvoz je smanjen za šest posto u odnosu na 2014. godinu zato što je došlo do smanjenja cijene energenata i robe široke potrošnje. Kao rezultat svega ovoga trgovinski deficit je smanjen na -26,4 posto u odnosu na 29,7 posto 2014. godine”, navode. Dodaju da je u 2014. uvoz porastao dijelom i zbog nabave roba tijekom oporavka od katastrofalnih poplava u svibnju te godine.
U općem dijelu ovog izvješća podsjetili su da je BiH u veljači Europskoj komisiji podnijela Program ekonomskih reformi, koji pokriva razdoblje od 2016. do 2018. godine. Takođe, podsjetili su da su dvije najvažnije svjetske rejting agencije “Moody’s” i “Standard&Poor’s” potvrdile stabilni kreditni rejting zemlje.
Istaknuli su i dobre podatke Centralne banke BiH, koja ocjenjuje da bi javni dug mogao ostati stabilan, te da je u 2014. ukupan dug iznosio 42,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, ističe da je za pozdraviti rast industrijske proizvodnje i dobri rezultati koje su naši gospodarstvenici ostvarili posebno s Austrijom, ali da se ponovno pokazalo da BiH trpi zato što nema odgovarajuće sektorske politike i strategije.
“Ne vidi se jasna industrijska politika. I na dobre i loše rezultate čini se da više utječe sreća, više se oslanjamo na inicijativu gospodarstvenika, pa kad uspiju – dobro je”, kaže Radivojac. Kako je kazao, često se dogode prirodne nepogode poput suša ili poplava, koje desetkuju naše gospodarstvo i dovedu do sporog oporavka. Recimo, kada su plavna područja u pitanju, on predlaže kolektivno osiguranje imovine.
“Onda bismo mogli razmišljati o čišćenju ili izgradnji nasipa i odvodnih kanala, pa bi nam i premije za osiguranja bile manje jer bi i rizik za poplave bio manji”, dodaje on. Austrija bila i ostala najveći investitor u BiH. Daljnji ohrabrujući suficit koji BiH bilježi u trgovinskoj razmjeni s Austrijom. može se objasniti uporedo velikom konkurentnošću proizvodnje u ovoj zemlji, naročito u područjima metalne, drvne i tekstilne industrije, rekao je “Nezavisnim” Martin Pamer, veleposlanik Austrije u BiH.
“Kad bi popratni troškovi uz plaće radnicima, koji se javljaju kao opterećenje poslodavcima, bili niži, i ukoliko bi funkcionalnost javne uprave bila bolja i ukoliko bi bilo više vladavine prava, to bi rezultiralo brzim i neuporedivo većim rastom, razvojem i, na kraju, blagostanjem. Posebnu važnost ima stvaranje pozitivne stabilne atmosfere i kroz izjave političara”, rekao je on.
Dodao je da je austrijsko gospodarstvo u posljednjih 20 godina sa 1,25 milijardi eura kumulativno najveći inozemni investitor te da iz godine u godinu zadržava ovu poziciju. “Austrijska poduzeća su i 2015., unatoč svim poznatim izazovima ove zemlje i u njoj, opet potražili BiH kao mjesto poslovanja”, rekao je on.
poslovni-global.ba/Biznis.ba