Od mladih Europljana, 72 posto u 2022. godini (u dobi od 15 do 29 godina) ostalo je izvan radne snage tijekom formalnog obrazovanja. Dodatnih 25 posto bilo je zaposleno, dok je 3 posto bilo dostupno za zaposlenje i aktivno traži zaposlenje (nezaposleni) tijekom formalnog obrazovanja.
Dinamika prijelaza mladih iz formalnog obrazovanja na tržište rada značajno se razlikuje među zemljama EU-a. Na ove razlike mogu utjecati nacionalni obrazovni sustavi, dostupnost obuke, karakteristike tržišta rada i kulturni čimbenici.
Unatoč tome što se četvrtina mladih Europljana zapošljava tijekom studija, ova statistika prikriva značajne nacionalne razlike. Na nacionalnoj razini najveći udio mladih zaposlenih tijekom formalnog obrazovanja zabilježen je u Nizozemskoj (73%), Danskoj (52%) i Njemačkoj (45%). Nasuprot tome, Rumunjska (2%), Slovačka (5%) i Mađarska (6%) prijavile su najmanje udjele.
Najveći udio mladih u formalnom obrazovanju koji su dostupni za zapošljavanje i aktivno traže posao zabilježen je u Švedskoj (13%), Finskoj (7%) i Nizozemskoj (6%). Suprotno tome, Mađarska, Češka, Rumunjska, Hrvatska, Poljska i Litva imale su manje od 1% mladih (u dobi od 15 do 29 godina) koji su tražili zaposlenje, dok su u isto vrijeme bile među najvećim udjelima studenata izvan radne snage.
U 2022. stope sudjelovanja žena u formalnom obrazovanju nastavile su nadmašivati stope muškaraca u svim dobnim skupinama, pri čemu se najveća razlika javlja u dobnoj skupini od 20 do 24 godine (54% žena u usporedbi s 45% muškaraca).
Žene su također pokazale veću vjerojatnost da će ostati izvan obrazovanja i radne snage. Spolne razlike postojale su u svim dobnim skupinama, a najizraženije razlike zabilježene su među mladima u dobi od 25 do 29 godina. U ovoj skupini 15% žena i 7% muškaraca bilo je izvan obrazovanja i radne snage.
poslovni-global.ba/Eurostat