Inspekcija rada u Republici Srpskoj je u 2015. godini izvršila 6.595 kontrola i u 2.205 slučajeva utvrdila razne vrste nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa i zaštite na radu.
Poslodavcima je izrečena 1.821 upravna mjera kojima je naloženo poduzimanje radnji s ciljem otklanjanja nepravilnosti, a izdano je 1.015 prekršajnih naloga u vrijednosti 1.555.380 KM i podnesena 73 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, podaci su entitetskog inspektorata.
Utvrđene nepravilnosti najčešće su se odnosile na zaključivanje i otkaz ugovora o radu, vođenje evidencija o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, prijavljivanje na obvezne vidove osiguranja, obračun i rokove isplate plata, uručivanje pismenog obračuna plate, radno vrijeme, organiziranje i provođenje poslova zaštite na radu. Republička inspekcija rada je lani kod poslodavaca zatekla 970 radnika koji nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obvezne vidove osiguranja.
Angažiranje radnika “na crno” najčešće je prisutno u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima. S ciljem otkrivanja nepravilnosti koje se ne mogu utvrditi u redovitom radnom vremenu, rad inspektora je često organiziran u popodnevnim smjenama, u radne dane, ali i dane vikenda.
Iz inspektorata tvrde da su takođe, često organizirane i zajedničke kontrole s drugim organima kao što su Porezna uprava i MUP RS-a. U promatranom izvještajnom razdoblju u oblasti nadzora inspekcije rada dogodila se 71 teža ozljeda na radu (10 u šumarstvu i drvnoj industriji, tri u elektroprivredi, 21 u građevinarstvu i 37 u ostalim djelatnostima) i četiri ozljede sa smrtnim ishodom (jedna u šumarstvu i drvnoj industriji, jedna u građevinarstvu i dvije u ostalim djelatnostima). Kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se šumarstvo i drvna industrija, građevinarstvo i elektroprivreda. U kategoriju ostale djelatnosti svrstani su pojedinačni slučajevi ozljeda na radu u oblastima kao što su trgovina, turizam, promet, kultura, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima ozljede na radu nisu izražena pojava i u poređenju s prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta.
U ozljede na radu ubrajaju i ozljede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u izravnojh svezi s provođenjem mjera zaštite na radu od poslodavca.
Primjeri takvih ozljeda su lom ruke radnika zbog leda na trotoaru, pad s bicikla prilikom dolaska na posao ili ozljeđivanja radnika uslijed fizičkog napada treće osobe.
poslovni-global.ba/Biznis.ba/FENA