Iako su neke zemlje, poput Rusije i nedavno Republike Turske uvele stalno ljetno računanje vremena i neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem, to se u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći, još neće dogoditi.
Posljednje nedjelje u listopadu doći će do prelaska na zimsko računanje vremena, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unazad vrijeme u 03.00 računati kao 02.00 sata.
– Jasno se može reći da ne postoji apsolutno nikakva mogućnost da se u BiH promijeni način računanja vremena, uključujući i “pomjeranje sata”, jer smo dio Europe u kojoj o tome nema nikakvih naznaka takve vrste – mišljenje je ekonomskog analitičara Igora Gavrana.
On je u razgovoru za Fenu kazao da bi ideja da sama BiH i pomisli na ovakve izmjene bila potpuno nerazumna i ničim opravdana.
– Nema apsolutno nikakvih naznaka o tome i to se neće dogoditi uskoro, a niti ikada, ako se isto ne dogodi u EU, odnosno Europi – ističe Gavran.
Kada je riječ o ekonomskim efektima, pojašnjava da su oni bili izvorni povod uvođenja ove mjere pomjeranja vremena, odnosno motivacija je bila ušteda energije zbog produžavanja trajanja dana.
– Taj argument i danas je valjan uz dodatni argument da je ovaj sustav već toliko dugo u primjeni da se manje može govoriti o “promjeni”, a više o stabilnosti i stalnosti njegove primjene. Negativni argumenti su gubici u produktivnosti i utjecaj na psihu i bioritam čovjeka u razdoblju pomjeranja vremena, međutim, pošto se ove promjene uvijek događaju vikendom i ovaj argument protiv je upitan. Sve kvantifikacije, pozitivne i negativne, mahom su procjene i prepotstavke, pa je teško usporediti dvije konkretne cifre “za” i “protiv” – naglašava Gavran.
U svakom slučaju, čak i da su efekti jedne ili druge opcije iznimno značajni za BiH, Gavran zaključuje da država ovakvog geografskog, političkog i ekonomskog položaja ne može sebi dozvoliti “ekscentrično izdvajanje iz okruženja i ima samo jednu mogućnost, a to je da slijedi EU i ostatak Europe”.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da je pitanje računanja vremena u Federaciji BiH uređeno Zakonom o računanju vremena.
Pojašnjavaju da je spomenuti zakon temporalnog karaktera, s obzirom na to da je njime propisano da će se primjenjivati do donošenja zakona o računanju vremena Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi, u Federaciji BiH nisu planirane izmjene spomenutog propisa, kojim bi se pitanje računanja vremena samo za ovaj entitet uredilo na drukčiji način – kazali su Feni u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.
Na konferenciji u Bruxellesu su profesor neuroznanosti s Oxforda, dr. Russell Foster i njegov kolega sa Sveučilišta u Münchenu, dr. Till Roenneberg prezentirali javnosti zaključke do kojih su došli proučavanjem utjecaja pomicanja kazaljki na navike spavanja kod pojedinaca, prenosi net.hr.
Njihovo mišljenje je da pomicanja kazaljki unatrag ne donosi nikakve uštede, utječe na naše zdravlje i nosi troškove ukupnom gospodarstvu.
Što se zdravlja tiče, pomicanja kazaljki, kažu, utječe na naš biološki sat, a negativnim posljedicama najpodložniji su djeca i stariji. Dodaju i kako se s promjenom sata događa i više prometnih nesreća te da su češće komplikacije tijekom operativnih zahvata. Po pitanju financijskih i gospodarskih gubitaka, procjenjuju da zbog dvije promjene vremena godišnje, Europska unija gubi između 1 i 2 posto svog BDP-a, odnosno oko 300 milijardi eura.
Austrijski zastupnik u Europskom parlamentu Heinz Becker pozvao je Europsku komisiju da konačno ukine ovu praksu koja, kako kaže, samo donosi štetu.
poslovni-global.ba / vecernji.ba / net.hr