NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 doživjela je računalni kvar koji je uzrokovao mali prekid komunikacije između 46-godišnje sonde i njezinog tima misije na Zemlji.
Inženjeri trenutačno pokušavaju riješiti problem dok stari svemirski brod istražuje neistraženi kozmički teritorij duž vanjskih granica Sunčevog sustava.
Voyager 1 trenutno je najudaljenija svemirska letjelica od Zemlje udaljena oko 24 milijarde kilometara, dok je njegov blizanac Voyager 2 prešao više od 20 milijardi kilometara od našeg planeta. Obje su u međuzvjezdanom prostoru i jedine su svemirske letjelice koje rade izvan heliosfere, sunčevog mjehura magnetskih polja i čestica koji se proteže daleko izvan orbite Plutona.
U početku dizajnirane da traju pet godina, sonde Voyager dvije su svemirske letjelice s najdužim trajanjem u povijesti. Njihov iznimno dug životni vijek znači da su obje svemirske letjelice pružile dodatne uvide o našem solarnom sustavu i šire nakon što su prije nekoliko desetljeća postigle svoje preliminarne ciljeve letenja pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna.
Voyager 1 odašilje neobičan binarni niz (jedinice i nule) koji zbunjuje znanstvenike iz NASA-e. Nakon što su pokušali prevesti zbunjujući signal, u NASA-i su zaključili da se ne radi ni o kakvom izvanzemaljskom životu ili velikom otkriću, već o – kvaru.
Kako navode, došlo je do kvara komunikacije između sustava podataka o letu (FDS) i telemetrijske modulacijske jedinice (TMU), a porukama je potrebno nevjerojatnih 22,5 sati da stignu do Zemlje.
Dok sonda i dalje reagira na naredbe, složeni zadatak obnove njezinih pet desetljeća starih računala zahtijeva strpljenje, što ostavlja stručnjake da danima čekaju na povratne informacije sa sonde. Najnovija epizoda odražava incident iz 2022. godine, kada je Voyager 1 odašiljao podatke preko neispravnog računala, što su NASA-ini inženjeri riješili nakon višemjesečnog truda.
Za razliku od današnjeg modernog pametnog telefona koji obrađuje više od 100 milijardi instrukcija u sekundi, Voyagerova arhaična računala upravljaju s njih samo 8000.
Sonde Voyager 1 i 2 lansirane su 1977. godine i dizajnirane za istraživanje Jupitera i Saturna, a sada prolaze međuzvjezdanim prostorom, putujući nestvarno dalje od svoga početno zacrtanog puta.
Posljednji problem u nizu ne samo da sprječava povratak znanstvenih podataka o međuzvjezdanom prostoru već i iskrivljuje inženjerska izvješća koja detaljno opisuju stanje sonde. Unatoč pokušajima, uključujući prastari lijek za isključivanje FDS-a, rješenje NASA-inim inženjerima zasad ostaje nedostižno. NASA-in tim istražuje zaboravljene i desetljećima stare dokumente o tehnologiji sonde i naglašava golemi tehnološki napredak od Voyagerovih početaka.
Iza Oortova oblaka, na dalekim rubovima Kuiperova pojasa, obje će sonde neizbježno utihnuti.
Predloženo je slanje posljednje poruke Voyageru 1 prije nego što se njegov komunikacijski sustav zauvijek pokvari. Ove “posljednje riječi” mogu postojati tisućljećima ako se kodira u memoriju ugrađenih računala.
poslovni-global.ba/Foto:NASA