BiH je lani povećala izvoz i uvoz iz zemalja članica regionalne zone slobodne trgovine, ali je zbog mnogo bržeg rasta uvoza porastao vanjskotrgovinski deficit, piše Biznis.ba.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je lani na tržište obuhvaćeno sporazumom o CEFTA-i izvezena roba vrijedna 1,429 milijardi, što je za 0,91 posto više u odnosu na 2014. godinu.
U isto vrijeme, uvoz je dostigao vrijednost od 2,373 milijarde KM i porastao za 5,39 posto u usporedbi sa 2014. godinom. To se znatno negativno odrazilo na vanjskotrgovinski deficit koji je porastao za 5,9 odsto pa je minus BiH u trgovini s regionalnim partnerima iznosio 944,18 milijuna KM.
Područje CEFTA je drugo najvažnije tržište BiH, odmah iza Europske unije, i prošlogodišnji plasman robe u zemlje koje ga čine imao je udio od 15,5 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz ovog bloka činio je 15,4 posto ukupno importirane robe. BiH je u 2015. povećala izvoz samo u Makedoniju i na Kosovo u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz smanjen samo iz Crne Gore. Srbija je bila najznačajniji uvozno-izvozni partner iz CEFTA regije, s kojom je lani ostvareno 78 posto ukupne razmjene.
Njezina struktura je, međutim, nepovoljna za BiH, jer je uvoz više nego duplo veći od izvoza. Direktor Sektora za makroekonomski sustav u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Momir Tošić, kaže da razloge povećanja vanjsktrgovinskog deficita u razmjeni s CEFTA regijom treba tražiti kroz rast uvoza proizvoda agroindustrijskog i metalnog sektora uz istovremeno smanjenje izvoza.
– Problem je što još izvozimo poluproizvode. Vjerujem da bismo uz finalizaciju mogli osvojiti dobar dio tržišta CEFTA regije – kaže Tošić.
BiH se suočava s još jednim ogromnim problemom oslikanim u zahtjevu Europske komisije za povratak na sustav tradicionalne trgovine s Hrvatskom, koja želi povratiti izgubljenu dominantnu poziciju koju je imala na CEFTA tržištu prije ulaska u Europsku uniju.
– Ako bi se to dogodilo, europski proizvođači iz agroindustrijskog sektora bi imali dominantnu poziciju na našem tržištu, naročito jer za njih još važi zabrana izvoza na rusko tržište, pa bi se sav višak robe mogao sliti u BiH, čime bi naši proizvođači ostali i bez dijela domaćeg tržišta koji trenutačno posjeduju – smatra Tošić i dodaje da naši proizvođači trenutačno, uz velik broj problema, među kojima su možda i najvažniji znatno niži poticaji od europskih, teško mogu povećati konkurentnost.
Uvoz iz zemalja CEFTA regije (milijuna KM) 2015.; 2014
Srbija 2.130 2.010
Crna Gora 62,09 80,26
Makedonija 148,46 147,42
Albanija 11,98 7,15
Moldavija 1,82 1,72 UNMIK
Kosovo 14,68 7,91
Izvoz u zemlje CEFTA regije (milijuna KM) 2015.; 2014.
Srbija 816,11 849,85
Crna Gora 286,59 310,76
Makedonija 125,16 103,31
Albanija 47,00 50,72
Moldavija 2,89 3,06 UNMIK
Kosovo 150,92 124,16
Razmjena s CEFTA regijom (milijardi KM)
IZVOZ 1,429 + 0,91%
UVOZ 2,373 + 5,39%
poslovni-global.ba/Biznis.ba