Na trgovinu EU-a s Rusijom snažno su utjecala uvozna i izvozna ograničenja koja je EU uvela nakon ruske invazije na Ukrajinu.
I izvoz i uvoz pali su znatno ispod razine prije invazije. Sezonski prilagođene vrijednosti pokazuju da je udio Rusije u uvozu izvan EU-a pao s 9,6 % u veljači 2022. na 1,7 % u lipnju 2023., dok je udio izvoza izvan EU-a pao s 3,8 % na 1,4 % u istom razdoblju.
U ožujku 2022., mjesecu nakon invazije, EU je doživio najveći trgovinski deficit s Rusijom uzrokovan visokim cijenama energenata. Deficit je iznosio 18,5 milijardi eura. Taj je deficit smanjen na 0,4 milijarde eura do lipnja 2023., ostajući ispod jedne milijarde četiri mjeseca zaredom 2023. (0,1 eura u ožujku, 0,8 eura u travnju i 0,4 eura u svibnju). Na promjenu je uvelike utjecao pad mjesečne vrijednosti uvoza iz Rusije od 18,6 milijardi eura između ožujka 2022. (21,9 milijardi eura) i lipnja 2023. (3,3 milijarde eura). Istodobno je vrijednost izvoza smanjena s 3,4 milijarde eura u ožujku 2022. na 2,9 milijardi eura u lipnju 2023.
Gledajući tromjesečne podatke, u drugom tromjesečju 2023. robna bilanca EU-a i Rusije zabilježila je manjak od 1,6 milijardi eura, što ukazuje na veliko poboljšanje u odnosu na deficit od 45,0 milijardi eura zabilježen u drugom tromjesečju 2022. Ovaj znatan deficit smanjenja se uvelike može pripisati padu uvoza energije iz Rusije. Trgovinski deficit u energetici smanjen je s 40,4 milijarde eura u drugom tromjesečju 2022. na 5,7 milijardi eura u drugom tromjesečju 2023.
Tijekom posljednje dvije godine osjetno je smanjeno oslanjanje EU na uvoz energije iz Rusije. Konkretno, znatno su smanjeni udjeli fosilnih goriva poput ugljena, prirodnog plina i nafte uvezenih iz Rusije. Uspoređujući drugo tromjesečje 2021. s drugim tromjesečjem 2023., nafta je pala za 27 postotnih bodova (pp) (s 29,2% u 2021. na 2,3% u 2023.), prirodni plin 26 postotnih bodova (s 38,5% na 12,9%), a ugljen 45 pp (od 45,0% do 0%).
poslovni-global.ba/Eurostat