VODA I BEZALKOHOLNA PIĆA Povećanje akciza ‘ugasit’ će mala poduzeća i radna mjesta!

BiH vijesti

Grupacija bezalkolnih pića i voda Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održala je hitnu sjednicu povodom najavljenog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim se, kao i u slučaju piva, planira uvođenje posebne akcize od 0,15 KM/l.

Na sjednici Grupacije je izražena zabrinutost povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koji je donio Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, i sačinjena analiza učinaka ovakvog predloženog zakonskog rješenja.

Ocijenjeno da bi, u današnjoj ekonomskoj situaciji u BiH, uvođenje posebne akcize na navedene proizvode u konačnici imalo više negativnih nego pozitivnih učinaka.

Predložena promjena akciznog režima za proizvođače bezalkohonih pića i voda neprihvatljiva je iz nekoliko razloga:

1. Povećanje akciza neće dovesti do povećanja prihoda u državnoj blagajni. Naprotiv, smanjit će ih. Izravni utjecaj predloženog povećanja akciza, i pored postojećih 0.10 BAM, te uvođenje dodatne posebne akcize od 0.15 BAM, bit će vidljiv u povećanju cijena proizvoda što će najviše pogoditi krajnjeg potrošača ionako slabe kupovne moći. Trenutna situacija je i da porezi u cijeni 1L proizvoda sudjeluju u postotku od 40 %, što je jako visok udio, a uvođenjem posebne akcize sudjelovanje poreza u prosječnoj cijeni bi iznosio 45-50% ovisno o pakiranju. Kao posljedicu toga, lokalna proizvodnja pretrpjet će ogromne štete u smislu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja „crnog tržišta” te smanjenja uplata u proračun po osnovi svih izvornih akciznih i poreznih prihoda.

Industrija bezalkoholnih pića i voda zapošljava više tisuća zaposlenih, a podržava do 10 puta više radnih mjesta koja izravno podržavaju ovu industriju u širem gospodarstvu, uključujući kupce (procjena je cca 50.000 kupaca) i dobavljače. Uvođenje najavljenih opterećenja rezultiralo bi otpuštanjem nekoliko tisuća zaposlenika u ovoj industrijskoj grani i sektorima koji podržavaju poslovanje naše industrije.

Izražena je i zabrinutost da bi se uvođenjem posebne akcize otvorilo “crno tržište“ u BiH te nelegalni uvoz iz susjednih zemalja, primjerice, Republika Srbija nema akcize na ovu kategoriju proizvoda, te se već vrši prelijevanje proizvoda s ovog tržišta u pograničnom dijelu BiH, a u posljednje vrijeme je primijetno i prelijevanje tržišta s pograničnim područjima Republike Hrvatske i Crne Gore – što bi se uvođenjem i ove akcize dodatno potaknulo. Krajnji učinat će biti gašenje malih poduzeća iz ove grane industrije, jer svim ovim će biti ugroženi legalni proizvođači, tržište će biti preplavljeno jeftinim proizvodima iz “sive ekonomije” što bi rezultiralo pojavom problema kontrole kvaliteta ovih proizvoda na tržištu, te u konačnici najviše utjecalo na kranjeg potrošača.

Kao jedan od argumenata ovome jest činjenica da bi se ionako velik deficit u izvozu ove skupine proizvoda, dodatno uvećao, imajući u vidu smanjen izvozni potencijal BH kompanija.

Ukoliko usporedimo postojeće akcize u BiH s akcizama u zemljama regije, zaključak je da su u BiH najviše. U Republici Hrvatskoj su manje od 0,10 KM/L, dok u Republici Srbiji bezalkoholna pića ne spadaju u akciznu robu.

2. Promjena akciznog režima nije dio Strategije o akcizama u BiH.
Kao i slučaju pivarske industrije, prijedlog uvođenja posebne akcize od 0,15KM /L osmišljen je bez konzultacija s predstavnicima domaćih proizvođača i nije dio strategije o akcizama u Bosni i Hercegovini. I u Reformskoj agendi, u dijelu pod nazivom “Javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost” se navodi da bilo koje povećanje neizravnih poreza može doći na red tek nakon što se iscrpe mogućnosti smanjenja troškova javne potrošnje ili unaprjeđenja naplate prihoda.

3. Promjene u akciznom režimu dokazano nemaju učinak na zdravstveni sustav država. Akcize su nepopularne, neučinkovite i štetne po ekonomski rast, a ovako predložene iz kuta gospodarstva izgledaju i kao diskriminirajuće, jer je iz navedenog prijedloga Nacrta Zakona vidljivo da bi domaći proizvođači iz pivarske industrije i industrije bezalkoholnih pića i voda nosili cijeli teret reforme zdravstvenog sustava. Nejasno je ili barem nepoznato domaćim gospodarstvenicima na osnove koje kliničke studije i kojih argumentata su upravo uzeti baš ovi proizvodi za dodato akcizno opterećenje.

Članice Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Bosne i Hercegovine smatraju da je prigodom donošenja bilo kakvih promjena akciznog režima u Bosni i Hercegovini, potrebno konzultirati gospodarske subjekte u BiH, te strateški i studiozno istražiti kako će promjene utjecati na poslovanje domaćih gospodarstvenika.

Grupacija je uputila inicijativu za organizaciju hitnog sastanka s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem kako bi prezentirali argumente i činjenice za navedeni usuglašeni stav Grupacije po ovom pitanju.

Grupacija apelira na sve nadležne institucije da svoje aktivnosti usmjere k rasterećenju BH gospodarstva i podizanju njezine konkurentnosti.

poslovni-global.ba / VTK BiH

Odgovori