Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na razini EU dosegao je 23,0% u 2022. U usporedbi s 2021. to predstavlja povećanje od 1,1 postotni bod (pp).
Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji revidirala je prema gore cilj EU-a za obnovljivu energiju do 2030. s 32% na 42,5% (s ciljem povećanja na 45%). Stoga zemlje EU-a moraju intenzivirati svoje napore kako bi se zajednički uskladile s novim ciljem EU-a za 2030., koji zahtijeva povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije EU-a za gotovo 20 pp.
Švedska prednjači među zemljama EU-a, s gotovo dvije trećine (66,0%) bruto konačne potrošnje energije u 2022. iz obnovljivih izvora. Švedska se prvenstveno oslanjala na hidro, vjetar, kruta i tekuća biogoriva, kao i toplinske pumpe. Slijedi Finska (47,9%), koja se također oslanja na hidroelektrane, vjetar i kruta biogoriva, ispred Latvije (43,3%), koja je uglavnom ovisila o hidroelektranama. I Danska (41,6%), a slijedi je Estonija (38,5%), većinu obnovljivih izvora energije dobivaju iz vjetra i čvrstih biogoriva. Portugal (34,7%) se oslanjao na kruta biogoriva, vjetar, hidro i toplinske pumpe, dok je Austrija (33,8%) koristila uglavnom hidro i kruta biogoriva.
Najniži udjeli obnovljivih izvora energije zabilježeni su u Irskoj (13,1%), Malti (13,4%), Belgiji (13,8%) i Luksemburgu (14,4%).
Ukupno je 17 od 27 članica EU-a prijavilo udjele ispod prosjeka EU-a od 23,0% u 2022.
poslovni-global.ba/Eurostat/Foto:Zoran Ćubela