Iako je prije nešto više od godinu dana BiH dobila dugo očekivano “zeleno svjetlo” za izvoz krumpira u zemlje Europske unije, domaći proizvođači još nisu iskoristili mogućnost da snažno povećaju taj izvoz, koji je, naprotiv, za godinu dana tek simbolično povećan, a broj proizvođača krumpira u BiH nastavlja se smanjivati, pišu Nezavisne novine.
Od novih tržišta, bh. proizvođači krumpira su se vratili samo na hrvatsko, ali u znatno manjoj mjeri nego ranije kada Hrvatska nije bila članica EU, a tu su i tržišta Slovenije i Njemačke s izvezenih tek nekoliko šlepera krumpira.
Pad izvoza u Srbiju
S druge strane, zabilježen je ozbiljan pad izvoza na tržište Srbije. Uzrok za takvo stanje proizvođači vide u pokidanim vezama s nekadašnjim poslovnim partnerima, ali i izuzetno nisku cijenu krumpira i tamo i ovdje, koja ne pokriva čak ni troškove proizvodnje, zbog čega mnogi od nje i odustaju, a daljnji pad proizvodnje se očekuje i u sljedećoj godini.
Naime, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno krumpira u vrijednosti od 1,7 milijuna maraka, što je više za tek oko 500.000 maraka u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Najveći izvoz je ostvaren u Hrvatsku i to oko 886.000 maraka, a zatim i u Norvešku 474.000 maraka, te Crnu Goru 282.329 KM, Srbiju 86.772 marke i u Njemačku tek 14.690 KM.
Međutim, ako se podaci iz ove godine usporede sa 2013. godinom, kada se do srpnja te godine moglo nesmetano poslovati s Hrvatskom, izvoz krumpira je iznosio oko 3,1 milijun maraka, od čega u Hrvatsku nešto više od dva milijuna KM vrijednosti krumpira.
Dakle, izvoz krumpira samo u Hrvatsku je 2013. godine bio veći za 250.000 maraka nego cjelokupan izvoz krumpira iz BiH u osam mjeseci ove godine. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja proizvođača povrća RS-a, rekao je da je višegodišnja nemogućnost izvoza krumpira na europsko tržište ostavila trag, tako da se sada zbog tih pokidanih veza teško ponovno vratiti na njega, za što je potrebno vrijeme.
On je naveo da je drugi razlog za slab izvoz na tržište EU taj što je cijena krumpira vrlo niska i tamo i ovdje, i ne postoji razlika kako bi se trgovci mogli uklopiti.
“Uz to, u posljednjih godinu dana od kada nam je odobren izvoz krumpira na tržište EU, nije došlo ni do povećanja proizvodnje krumpira u RS-u. Cijena krumpira posljednjih četiri-pet godina je vrlo niska, a bila je prisutna i nemogućnost izvoza i sve to je utjecalo čak i na pad proizvodnje krumpira”, rekao je Mastalo.
Prema njegovim riječima, cijena krumpira kod nas je sada od 0,15 do 0,20 KM po kilogramu, što ne pokriva ni troškove proizvodnje, dok uz sve to nema ni tražnje za krumpirom, koji je jeftin i u okruženju.
“Zato smatram da će na proljeće doći do još većeg pada proizvodnje krumira u RS-u, jer on više nema opravdanosti za proizvodnju. Proizvođači četiri godine gube na toj proizvodnji i to više ne mogu izdržati”, kazao je Mastalo.
Dodao je da su ranije mnogo krompira za Hrvatsku izvozili u maju i junu svake godine, a u kasnijim mjesecima dosta manje, jer Hrvatska u jesen ima veliku proizvodnju.
Dozvola iz EU
“Mi prvi krumpir dobivamo iz Hercegovine, pa onda iz Lijevče polja, to je u svibnju i lipnju, i to je ranije nego u Hrvatskoj, pa smo to koristili za izvoz. A kada dođe njihov krumpir, onda je teže plasirati robu tamo”, istakao je Mastalo.
Međutim, on je naglasio da su neki izvoznici koji su prije zabrane plasirali krumpir na to tržište zatvorili tvrtke i sada se trebaju pojaviti neki novi koji će preuzeti izvoz i povezati se s tamošnjim tržištem i tako plasirati domaći rani krumpir na hrvatsko tržište.
Podsjećamo da je Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Europske komisije, odgovoran za sigurnost hrane, na sastanku krajem ožujka prošle godine pozitivno ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao “zeleno svjetlo” Europskoj komisiji za pripremu uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krumpira, koja je bila uvjet za odobravanje izvoza.
Potom je krajem srpnja prošle godine odluka Europske komisije kojom je BiH proglašena za zemlju u kojoj nema prstenaste truleži krumpira objavljena u “Službenom listu EU”, čime je nakon nekoliko godina raznih procedura i završen proces izdavanja dozvole BiH da izvozi krumpir u EU.
poslovni-global.ba / Nezavisne novine