VAŽNOST GOTOVINE U optjecaju dva posto više nego 2000. godine

Sva sila novih načina plaćanja putem kartica, mobilnih aplikacija ili kriptovaluta nisu uspjeli umanjiti važnost gotovine, pokazuje istraživanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS), kolokvijalno znane kao “središnja banka svih središnjih banaka”. Štoviše, vrijednost gotovine u optjecaju raste.

Kako stoji u posljednjem tromjesečnom pregledu BIS-a, od 2000. godine do danas vrijednost gotovine u optjecaju porasla je sa sedam posto vrijednosti gospodarstva na devet posto. Općenito gledajući, u većini država primjetan je rast gotovine u optjecaju, a to je najviše izraženo u Hong Kongu i Japanu gdje je vrijednost gotovine porasla za devet, odnosno sedam posto vrijednosti BDP-a, piše Poslovni dnevnik

S druge strane, u Kini je primjetan pad iznosa gotovine u optjecaju za pet posto vrijednosti gospodarstva. Vrijednost gotovine u optjecaju tako ovisi od države do države, ali u BIS-u naglašavaju kako nije potvrđena teza da je ta vrijednost veća u rastućim državama, a manja u razvijenijima. Tako je vrijednost gotovine u optjecaju u Švedskoj – državi koja je najdalje otišla u uvođenju bezgotovinskih transakcija – manja od dva posto vrijednosti BDP-a, dok je u Japanu 10 puta veća.

Potražnja za gotovinom također ovisi od države do države, a i tu su predvodnice skandinavske države. Početkom 2000-ih omjer gotovine i BDP-a na Islandu je iznosio najmanjih 1,2 posto dok se u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj kretao između tri i četiri posto. Od tada se potražnja za gotovinom smanjivala u Norveškoj i Švedskoj, dok je u Danskoj ostala na stabilnim razinama. Međutim, na Islandu se “glad za gotovinom” udvostručila nakon tamošnje bankovne krize i sada jeveća od potražnje u Norveškoj i Švedskoj.

“Unatoč svim tehnološkim poboljšanjima u plaćanju posljednjih godina, korištenje dobre stare gotovine i dalje je u porastu u većini razvijenih i rastućih država”, pojašnjava Hyun Song Shin, voditelj istraživanja u BIS-u.

Dio objašnjenja zašto gotovina ne gubi na važnosti leži u tehnologiji. Naime, dok se s jedne strane razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. To prije svega vrijedi za bankomate koji sada imaju niz novih funkcija, poput primanja depozita. Od 2007. broj bankomata u svijetu postao je za 50 posto, sa 0,4 po stanovniku na 0,6. Međutim, rast broja bankomata u nekim slučajevima i smanjuje iznos gotovine koju građani nose sa sobom jer zbog dostupnosti uređaja u svakom trenutku mogu doći do gotovine ako im ustreba.

Kolebljivost svjetskih financijskih tržišta ne bi trebala odvratiti središnje banke od podizanja kamatnih stopa i ukidanja nekonvencionalnih monetarnih poticaja, objavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u posljednjem tromjesečnom izvješću. “Donositelji odluka ne bi trebali bojati volatilnosti kao takve. Tijekom procesa normalizacije monetarne politike, malo volatilnosti može biti povoljno”, stoji u BIS-ovom izvješću. Posljednje tržišne turbulencije nisu izmijenile širu ekonomsku i financijsku sliku, smatra “središnja banka središnjih banaka”.

poslovni-global.ba / poslovni.hr

Odgovori