31. srpnja 2023. više od 4,1 milijuna državljana zemalja izvan EU-a, koji su pobjegli iz Ukrajine kao posljedica ruske invazije 24. veljače 2022., imalo je status privremene zaštite u zemljama EU-a.
Glavne zemlje EU-a koje su primile korisnike privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1 153 865 osoba; 28 % od ukupnog broja), Poljska (971 080; 24 %) i Češka (357 540; 9 %).
U usporedbi s krajem lipnja 2023., broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine u EU porastao je za 45 915 (+1,1%). Najveći apsolutni porast zabilježen je u Njemačkoj (+20 445 +1,8%), Češkoj (+8 400; +2,5%) i Nizozemskoj (+3 515; +2,9%).
S druge strane, dvije zemlje bilježe pad broja osoba pod privremenom zaštitom: Poljska (-6 660; -0,7%) i Latvija (-1 760; -4,2%).
Podaci predstavljeni u ovom članku odnose se na dodjelu statusa privremene zaštite na temelju Provedbene odluke Vijeća 2022/382 od 4. ožujka 2022. kojom se utvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine zbog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i učinak uvođenja privremene zaštite.
U usporedbi s brojem stanovnika svake članice EU-a, najveći broj ukupnih korisnika privremene zaštite na tisuću ljudi na kraju srpnja 2023. zabilježen je u Češkoj (33,0), Poljskoj (26,4), Estoniji (25,9), Bugarskoj (25,3) i Litvi (25,0), dok je ta brojka na razini EU iznosila 9,2 na tisuću stanovnika.
Dana 31. srpnja 2023. državljani Ukrajine predstavljali su više od 98 % korisnika privremene zaštite. Odrasle žene činile su gotovo polovicu (46,6%) korisnika privremene zaštite u EU. Djeca su činila nešto više od jedne trećine (34,2%), dok su odrasli muškarci činili manje od petine (19,2%) ukupnog broja.
poslovni-global.ba/Eurostat