Na današnji dan, 10. siječnja 1901. ili prije točno 114 godina, zahvaljujući Hrvatu, rođenom Splićaninu Antunu Lučiću, u Teksasu je prvi put izbila nafta s 370 metara dubine, i to rotacijskim bušenjem s isplakom (koje je prvi primijenio). Dogodilo se to na polju u Spindletopu, pokraj Beaumonta, ujutro u 10.30 sati.
Lučićeva eruptivna bušotina iz 1901.
Inače, Antun Lučić pomorski je časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu, koji je, živeći u SAD-u, amerikanizirao svoje ime u Anthony Francis Lucas (Francis je po ocu Franji) (javlja se i kao Lucich).
Antun Lučić, Split 1855. – Washington 1921.
Zainteresirao se za rudarstvo – posebice za zlato i kamenu sol. Udubio se u mineralogiju i rudarstvo, te je počeo tražiti naftu prema svojim geološkim zamislima. Iako se drugi nisu slagali s njegovim teorijama, počeo je tragati za naftom vodeći se svojim zaključcima.
Zlatna medalja Antuna Lucica
Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma.
Njegovi pronalasci su: preventori, geokemijska prospekcija, prilagođavanje glinene isplake, komorno otkopavanje solnih ležišta.
Uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca. Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje “Medalja A. Lucasa”.
Njegov je lik i djelo dugo godina proučavao prof. Darko Žubrinić.
poslovni-global.ba/hr.wikipedia.org