Rasprava o neradnoj nedjelji u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je dobila na težini, jer se sve glasnije govori o mogućim izmjenama pravila koja su na snazi od novembra 2024. godine. Dok jedni smatraju da je zatvaranje prodajnih objekata nedjeljom donijelo više reda u radni ritam zaposlenih, drugi upozoravaju da postoje sredine u kojima sadašnji model stvara ekonomske neravnoteže, posebno za male trgovce i prodavnice u blizini administrativne granice između entiteta.
Gotovo dvije godine nakon stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini, tema se nije stišala. Naprotiv, svaki novi razgovor o mogućem popuštanju ili preciziranju pravila otvara ista pitanja: koliko je mjera pomogla radnicima, koliko je utjecala na promet i da li bi eventualna izuzeća za pojedine trgovine mogla poremetiti ravnotežu koju je zakon pokušao uspostaviti.
U javnosti se posljednjih sedmica posebno izdvojila ideja prema kojoj bi manjim porodičnim trgovinama moglo biti dopušteno da rade nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci ostali pod istim ograničenjima kao i do sada. Ipak, takva mogućnost još nije zakonska činjenica, nego samo jedna od tema o kojoj se razgovara između institucija, sindikata i poslodavaca.
Upravo zato se sada sve češće naglašava razlika između političkih najava i važećih propisa. Trgovci ne mogu postupati po pretpostavkama ili medijskim interpretacijama, nego isključivo prema odredbama koje su trenutno obavezujuće. To je posebno važno u situaciji kada se istovremeno vodi rasprava o mogućim izmjenama i podsjeća na inspekcijski nadzor koji i dalje traje.
Kako je uvedena neradna nedjelja
Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati sredinom novembra 2024. godine, a prva nedjelja na koju su se odnijela nova ograničenja bila je 17. novembar iste godine. Prema članu 18. zakona, trgovci mogu organizovati rad prodajnih objekata od ponedjeljka do subote, i to u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo ostaje jasno: prodajni objekti nedjeljom i tokom praznika ne rade, osim u slučajevima koje zakon izričito prepoznaje kao izuzeća.
Federalno ministarstvo trgovine je u svom zvaničnom vodiču dodatno pojasnilo kako se te odredbe primjenjuju i u kojim okolnostima pojedine vrste prodaje mogu biti izuzete. Time je pokušano smanjiti prostor za različita tumačenja, ali i podsjetiti trgovce da zakon nije ostavio otvoren prostor za slobodno odlučivanje o radu nedjeljom. Sve što izlazi izvan propisanih okvira mora proći odgovarajuću proceduru.

Za mnoge radnike u trgovini ta promjena je značila više od same zakonske formulacije. Nedjelja je postala dan za odmor, porodične obaveze i sve ono što se ranije teško uklapalo u radni raspored. U praksi, nova pravila su mnogima donijela jasniji ritam sedmice i manje neizvjesnosti oko toga kada će biti slobodni.
S druge strane, potrošači su svoje navike morali prilagoditi. Dio njih je kupovinu prebacio na petak i subotu, dok su drugi češće odlazili u prodavnice tokom preostala četiri radna dana. Time je promijenjena ne samo dinamika potrošnje, nego i način na koji se planiraju obaveze u kućanstvima širom Federacije BiH.
Rasprava o ekonomskim posljedicama
Iako je mjera uvedena s naglašenom namjerom da zaštiti radnike, debate o njenim ekonomskim efektima nisu prestale. Trgovci koji se protive postojećem rješenju upozoravaju da ono ne pogađa sve subjekte jednako. Veliki trgovački lanci imaju više mogućnosti da reorganizuju smjene, rasporede osoblje i prilagode poslovanje, dok male porodične trgovine često zavise od jednog ili nekoliko lokalnih izvora prometa.
Posebno osjetljiva tema su mjesta koja se nalaze u blizini entitetske granice. Tamo kupci mogu relativno lako otići u sredinu gdje prodavnice nedjeljom rade, što malim trgovinama u Federaciji može stvoriti dodatni pritisak. U takvim slučajevima, ukupni podaci na nivou Federacije ne moraju pokazati stvarne probleme pojedinih lokacija.

Ova razlika između općeg i lokalnog učinka jedan je od ključnih razloga zbog kojih se pitanje neradne nedjelje ponovo otvorilo. Pojedini trgovci tvrde da se gubitak prometa ne može posmatrati samo kroz zbirne pokazatelje, jer lokalne razlike mogu biti vrlo izražene. U jednoj sredini efekat može biti gotovo neprimjetan, dok u drugoj može predstavljati ozbiljan poslovni problem.
Na promet, međutim, ne utiče samo neradna nedjelja. Tu su i inflacija, visina primanja, sezonske potrebe stanovništva i širi ekonomski trendovi. Zato se u ozbiljnijim analizama insistira da se ne zaključuje brzopleto, nego da se sagleda više pokazatelja prije eventualne promjene zakonskih pravila.
Šta su rekli ministarstvo, sindikati i stručnjaci
Prema zvaničnom saopćenju Federalnog ministarstva trgovine, o izmjenama člana 18 razgovarali su predstavnici Ministarstva, sindikata i poslodavaca. U tim razgovorima nije osporeno da se način primjene može preispitivati, ali je naglašeno da osnovni cilj mora ostati isti — zaštita radnika. To znači da svako novo rješenje mora biti pažljivo odmjereno, a ne doneseno pod pritiskom pojedinačnih interesa.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević više puta je isticao da se posljedice neradne nedjelje trebaju procjenjivati na osnovu zvaničnih ekonomskih pokazatelja, a ne na osnovu pretpostavki. Prema njegovim ranijim izjavama, podaci o ukupnom prometu ne potvrđuju tvrdnje da je zatvaranje trgovina nedjeljom izazvalo ozbiljan pad potrošnje u Federaciji BiH. Kako je prenio N1 BiH, ministar je tokom oktobra 2026. godine ponovo branio ovu mjeru i ukazivao na njen značaj za zaposlene u trgovini.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović također je ukazivala na potrebu ozbiljnijeg sagledavanja posljedica ovakve mjere. U izjavi za N1 BiH posebno je naglasila da razlike između dva entiteta mogu utjecati na kretanje kupaca i raspodjelu potrošnje. To otvara šire pitanje: koliko jedna lokalna zajednica može osjetiti posljedice odluke donesene na entitetskom nivou, a koliko se te posljedice prelijevaju preko granica i na susjedna tržišta.

Njeno upozorenje ne svodi se samo na pitanje trgovine, nego i na način na koji se ekonomski tokovi mijenjaju kada pravila nisu ista s obje strane administrativne linije. Građani koji žive blizu granice mogu jednostavno otići tamo gdje prodavnice rade nedjeljom, što lokalnim trgovcima može smanjiti promet i stvoriti dodatni osjećaj nejednakih uslova poslovanja.
Zabrinutost zbog mogućih izuzeća
U javnoj raspravi sve više prostora dobija ideja da bi određene manje trgovine mogle dobiti pravo rada nedjeljom, za razliku od velikih lanaca. Takvo rješenje zvuči kao kompromis, ali otvara brojna pitanja. Ko bi tačno imao pravo na izuzeće, kako bi se određivala veličina i status prodajnog objekta, te da li bi se rad nedjeljom odnosio samo na vlasnike ili i na zaposlene?
Sindikalni predstavnici zato insistiraju da se svaka promjena posmatra kroz zaštitu radničkih prava. Ako bi se izuzeća uvodila bez jasnih pravila, postojala bi opasnost od različitih tumačenja, a samim tim i problema tokom inspekcijskog nadzora. Dodatno pitanje je naknada za eventualni rad nedjeljom, jer radnici ne bi smjeli ostati bez odgovarajuće zaštite samo zato što je prodajni model promijenjen.
Zbog toga je i dalje važno podsjetiti da najava mogućih izmjena ne znači automatsku dozvolu za rad trgovina nedjeljom. Federalni zakon još važi, a nadležni organi su više puta upozorili da će kontrole biti nastavljene. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je sredinom oktobra 2026. godine ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Emil Balavac poručio da će inspekcijski nadzor biti nastavljen i da se kršenje propisa neće tolerisati, što je prenijela i FENA.
To znači da trgovci ne mogu čekati konačni ishod političke rasprave i sami odlučivati o tome kada će otvoriti vrata nedjeljom. Sve dok ne bude usvojena nova odluka ili izmjena zakona, ostaju obavezni da poštuju trenutno važeća pravila. U međuvremenu, rasprava se nastavlja između onih koji u neradnoj nedjelji vide napredak za radnike i onih koji smatraju da je za pojedine sredine potrebno fleksibilnije rješenje.
U toj napetosti između socijalne zaštite i tržišne logike nalazi se i budućnost cijele priče. Ako do izmjena dođe, one će morati biti precizne, provjerljive i usklađene s praksom na terenu. Ako ne dođe, sadašnji model će ostati na snazi, a trgovci i kupci nastaviće se prilagođavati ritmu koji je već postao dio svakodnevice u Federaciji BiH.






