Nakon promjena u vrhu vlasti u Srbiji, otvorilo se pitanje šta će biti s luksuznim državnim vilama na Dedinju i ko će ih ubuduće koristiti, a informacije koje je objavio Nova.rs sugerišu da bi Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Tomislav Nikolić mogli ostati bez prava na pojedine objekte koje su do sada koristili.

Prema tim navodima, promjena državnog rukovodstva mogla bi dovesti do toga da bivši i sadašnji nosioci najviših funkcija napuste službene rezidencije i pređu u privatne nekretnine ili na druge lokacije koje odrede nadležne službe. Ipak, riječ je o tvrdnjama koje za sada nisu potvrđene javno objavljenom odlukom, pa se cijela priča i dalje vodi kroz okvir mogućih rješenja, a ne konačno utvrđenih poteza institucija.
Interesovanje za ovu temu pojačano je nakon ostavke Aleksandra Vučića na predsjedničku funkciju 27. septembra i parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine. U takvim okolnostima, pitanje službenih vila više nije samo tehničko ili protokolarno, nego i političko, jer se svaka promjena u vrhu države automatski prenosi i na način korištenja objekata koji pripadaju državi.
Riječ je o nekretninama koje godinama izazivaju pažnju javnosti zbog svoje lokacije, vrijednosti i specifičnog režima korištenja. Državne vile na Dedinju nisu privatni domovi, nego objekti kojima se dodjeljuje službena namjena, pa se svaka promjena funkcije u državnom vrhu odražava i na pitanje ko ima pravo da u njima boravi, koliko dugo i pod kojim uslovima.
Kako je pitanje vila postalo politička tema
Prema pisanju Nova.rs, u središtu cijele priče nalazi se navodni izvor iz Vlade Srbije, koji tvrdi da bi sadašnji korisnici pojedinih državnih vila mogli biti preseljeni kada dođe do promjena u državnom rukovodstvu. Taj izvor navodno smatra da bi osnovni scenario podrazumijevao povratak u privatne stanove i kuće, dok bi alternativno rješenje bilo osiguravanje druge zaštićene lokacije ako sigurnosne službe procijene da bi povratak u privatne nekretnine nosio određeni rizik.
Takva formulacija ostavlja prostor za različita tumačenja, ali i pokazuje da pitanje nije samo administrativno. Kada se radi o bivšim ili aktuelnim najvišim funkcionerima, presudan postaje spoj pravnih propisa, sigurnosnih procjena i odluka koje donose institucije zadužene za zaštitu i raspolaganje državnom imovinom. Zato svaka promjena službenog statusa objekta može imati šire posljedice od samog preseljenja jednog korisnika.
Upravo zbog toga se u tekstu portala naglašava da eventualno iseljenje još nije potvrđeno kao konačna odluka nadležnih organa. Drugim riječima, iako su se pojavile informacije o mogućem preseljenju, budući status objekata i dalje zavisi od institucija, propisa i eventualnih novih odluka koje bi mogle biti donijete nakon što se oblikuje novi državni poredak.
Za javnost je posebno zanimljivo što se ovakve teme uvijek vraćaju na pitanje transparentnosti: ko koristi državnu imovinu, na osnovu čega, i koliko dugo nakon što funkcija prestane. U slučaju Srbije, gdje su reprezentativni objekti godinama dio političkog i medijskog fokusa, svaka promjena uredbe ili statusa vile odmah privlači pažnju i otvara raspravu o granicama između službene potrebe i privilegije.

Šta se zna o statusu konkretnih objekata
Jedna od najviše spominjanih nekretnina je takozvana Jovankina vila na Dedinju, smještena u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 75. Prema podacima iz izvora, riječ je o objektu od približno 750 kvadratnih metara, a Ana Brnabić se u njega uselila u novembru 2020. godine dok je obavljala funkciju predsjednice Vlade Srbije. U toj vili boravi sa svojom partnericom Milicom Đurđić.
Posebnu pažnju izazvalo je to što Brnabić nije napustila vilu ni nakon što je u martu 2024. prestala biti premijerka i preuzela funkciju predsjednice Narodne skupštine. Umjesto automatskog povratka u prethodni režim korištenja, nekoliko mjeseci kasnije uslijedile su izmjene propisa kojima je promijenjen status objekta. Time se otvorio prostor da vila i dalje bude vezana za funkciju koju je ona tada obavljala.
Vlada Srbije je u julu 2024. godine donijela izmjene uredbe kojima je Jovankina vila izgubila raniji status rezidencije i postala reprezentativni objekat namijenjen predsjedniku Narodne skupštine. To je značilo da se pravni okvir korištenja promijenio, a samim tim i praktična obaveza napuštanja objekta više nije morala da prati ranije, strože rokove koji su važili za rezidencijalni status.
Zbog toga budućnost ove vile ne zavisi samo od toga ko danas obavlja određenu funkciju, nego i od toga kako će država dalje uređivati njen službeni status. Ako se pravila opet promijene, moguće je da će i režim korištenja biti drugačiji, što ovu nekretninu čini jednim od najosjetljivijih primjera odnosa između politike, protokola i državne imovine.
Širi okvir i neizvjesnost oko narednih odluka
Promjene u državnom rukovodstvu Srbije dodatno su pojačale interesovanje za sve službene objekte povezane s najvišim funkcijama. Nakon Vučićeve ostavke 27. septembra, Ana Brnabić je kao predsjednica Narodne skupštine preuzela dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije 28. septembra, dok je sredinom novembra i dalje obavljala tu ulogu. Istovremeno, formiranje novih državnih institucija još je trajalo, a konstitutivna sjednica Narodne skupštine nakon vanrednih parlamentarnih izbora bila je zakazana za 17. novembar 2026. godine.
U takvoj atmosferi institucionalne tranzicije, svako pitanje koje se tiče službenih rezidencija dobija dodatnu težinu. Nije riječ samo o tome gdje će neko živjeti, nego i o tome kako država upravlja objektima koji imaju simboličnu vrijednost i praktičnu funkciju. Upravo zato informacije koje prenosi Nova.rs ostaju važne, ali i ograničene činjenicom da se oslanjaju na neimenovani izvor, bez javno dostupne potvrde o konačnom preseljenju.
Iako se u javnosti najviše govori o tri imena, svaka od spomenutih nekretnina ima svoju priču i poseban pravni okvir. Jedna je povezana s funkcijom predsjednika Republike, druga s predsjednikom Narodne skupštine, a treća s predsjednikom Nacionalnog savjeta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom. Zbog tih razlika ne može se unaprijed tvrditi da će svi korisnici biti tretirani isto, niti da će eventualne promjene stupiti na snagu istovremeno.
Za sada, najviše što se može reći jeste da se otvorilo osjetljivo pitanje budućnosti državnih vila na Dedinju i odnosa prema objektima koji su godinama bili vezani za najviši politički vrh. Sve ostalo zavisit će od toga hoće li nadležne institucije potvrditi tvrdnje koje su se pojavile i kako će urediti naredni korak u korištenju ovih nekretnina.






