Švedska centralna banka poručila je građanima da kod kuće imaju određenu količinu gotovine, a preporuka je otvorila šire pitanje koliko su domaćinstva spremna za trenutke kada kartice, bankomati ili internet privremeno prestanu raditi. U zemlji u kojoj se svakodnevne kupovine sve češće obavljaju elektronski, Riksbank podsjeća da finansijska sigurnost ne zavisi samo od stanja na računu, nego i od toga da novac bude dostupan onda kada je zaista potreban.
Upozorenje nije upućeno kao poziv na povlačenje štednje iz banaka niti kao znak da je bankarski sistem pred slomom. Suština preporuke je daleko prizemnija: u slučaju tehničkih kvarova, nestanka električne energije, prirodnih nepogoda ili problema u komunikacijskim mrežama, elektronsko plaćanje može biti nedostupno iako korisnik na računu ima dovoljno sredstava. Upravo u takvim okolnostima mali fond gotovine može napraviti razliku između normalnog funkcionisanja i ozbiljne logističke poteškoće za porodicu.
Švedska je godinama jedan od najizraženijih primjera društva koje je gotovo u potpunosti prihvatilo elektronska plaćanja. Kartice, mobilne aplikacije i digitalne usluge postale su dio uobičajene svakodnevice, od kupovine hrane do plaćanja računa. Takav model donosi brzinu, jednostavnije praćenje troškova i manje potrebe za nošenjem novčanica, ali istovremeno stvara zavisnost od sistema koji moraju neprekidno funkcionisati. Kada jedan od tih elemenata zakaže, ni novac na računu ni najmodernija aplikacija ne znače mnogo ako trgovina ne može primiti uplatu.
Koliko gotovine preporučuje Riksbank

Prema preporukama švedske centralne banke objavljenim tokom marta 2026. godine, domaćinstva bi trebala imati pristup različitim načinima plaćanja kako bi mogla nastaviti kupovati osnovne potrepštine i tokom poremećaja. Među tim mjerama posebno se izdvaja savjet da svaka odrasla osoba kod kuće ima oko 1.000 švedskih kruna, što je okvirni iznos dovoljan za otprilike sedmicu dana kupovine osnovnih stvari. Banka pritom naglašava da se radi o orijentacionoj preporuci, a ne o zakonskoj obavezi.
Važan dio ovog savjeta leži u njegovoj praktičnosti. Nije poenta u gomilanju većih svota novca po kući, nego u tome da porodica ima malu rezervu koja se može upotrijebiti bez bankomata, internet bankarstva ili kartičnih terminala. Riksbank preporučuje i različite apoene, jer se u kriznim situacijama trgovcima može otežati vraćanje kusura. Na prvi pogled riječ je o jednostavnoj mjeri, ali ona pokazuje koliko je svakodnevni život postao oslonjen na tehnologiju koja nije uvijek pod našom kontrolom.
Zašto banka govori o više opcija plaćanja

Najvažnija poruka švedske centralne banke jeste da se domaćinstva ne bi smjela oslanjati samo na jedan oblik plaćanja. Pored gotovine, građanima se savjetuje da imaju fizičke kartice koje pripadaju različitim kartičnim mrežama, poput Visa i Mastercard, kako bi se smanjio rizik u slučaju problema na jednoj od mreža. U praksi to znači da se ne računa samo na jedan kanal, već na sistem rezervnih opcija koji može ublažiti posljedice privremenih prekida.
Pored toga, preporučuje se i pristup mobilnim platnim uslugama, poput švedske aplikacije Swish, koja se oslanja na infrastrukturu različitu od klasičnih kartičnih transakcija. Ipak, ni takva rješenja nisu potpuna zaštita ako istovremeno nestanu struja, internet i komunikacijske mreže. Zato gotovina ostaje posljednja, ali vrlo važna linija odbrane, naročito kada je riječ o kupovini hrane, lijekova i drugih osnovnih potrepština koje se ne mogu odgađati.
Ovakve preporuke nisu izolovana poruka jednom tržištu nego dio šireg pristupa kriznoj spremnosti. Švedske institucije već duže naglašavaju potrebu da se građani navikavaju na različite oblike plaćanja i da povremeno koriste gotovinu kako bi ostali spremni u slučaju poremećaja. Time se ne potiskuju prednosti digitalnog bankarstva, nego se priznaje da tehnološki napredak ne ukida mogućnost kvarova, prekida i neočekivanih situacija. U tom smislu, nekoliko novčanica kod kuće nije zastarjeli refleks, nego jednostavna mjera opreza.

Šta ova preporuka znači za domaćinstva u Bosni i Hercegovini
Ova tema je posebno zanimljiva i u Bosni i Hercegovini, gdje se gotovina i dalje često koristi, ali se istovremeno sve više širi plaćanje karticama i elektronskim uslugama. U većim gradovima mnoge svakodnevne kupovine moguće su bez novčanica, dok u manjim sredinama i dalje postoje trgovine i usluge koje se pretežno naplaćuju gotovinom. Zbog toga ne postoji univerzalna formula koja bi važila za svako domaćinstvo, nego svako treba procijeniti vlastite potrebe i mogućnosti.
Porodica u Bosni i Hercegovini može rezervu planirati u konvertibilnim markama, i to prema realnim troškovima hrane, lijekova, prijevoza i drugih osnovnih izdataka. Domaćinstva s malom djecom često imaju dodatne potrebe za hranom, higijenskim proizvodima i drugim potrepštinama, dok starije osobe mogu imati češće troškove vezane za lijekove ili zdravstvene usluge. Nije potrebno stvarati pritisak na kućni budžet; i postepeno izdvajanje manjih iznosa može pomoći da se spremnost podigne bez velikog udara na svakodnevni život.
Bitno je i razlikovati novac za tekuću potrošnju, dugoročnu štednju i gotovinu namijenjenu isključivo nepredviđenim okolnostima. Ako se ta tri sloja ne miješaju, lakše je ostati organizovan i smiren i u situaciji kada kartica ne radi ili bankomat nije dostupan. U tom smislu, savjet švedske centralne banke može poslužiti kao praktičan podsjetnik da finansijska otpornost počinje na kućnom pragu, a ne tek u banci ili na telefonu.
U vremenu kada se gotovo sve može obaviti telefonom ili karticom, savjet švedske centralne banke vraća fokus na najjednostavnije moguće pitanje: šta ako se tehnologija zaustavi baš onda kada nam je novac najpotrebniji? Odgovor nije dramatičan, ali jeste praktičan. Mala gotovinska rezerva, nekoliko različitih načina plaćanja i navika da se povremeno koristi i fizički novac mogu olakšati svakodnevicu onda kada infrastruktura zakaže.
Iako niko ne planira nestanak struje, kvar na mreži ili prekid plaćanja, upravo takvi trenuci često pokažu koliko je korisno imati rezervu. Švedska preporuka zato ne zvuči kao alarm, nego kao podsjetnik da su i male pripreme dovoljne da običan odlazak u trgovinu ne postane problem. A kad dođe trenutak da se nešto kupi bez kartice, novčanice u ladici mogu djelovati kao najmanji detalj u kući, ali i kao najkorisniji.





