Priča o Slobodanu Mitriću, poznatom kao „Karate Bob“, simbolizuje život opasan kao filmski scenario, ispunjen tajnim misijama, kriminalom i borbom za preživljavanje. Ovaj bivši agent, koji je služio Jugoslaviji, došao je do legendarnog statusa u Beogradu devedesetih godina, u vreme kada je grad bio pod vlašću opasnih kriminalaca.
- Priča o njegovom životu, od tajnog agenta do izgnanstva, postala je dio kulturnog naslijeđa, a mitovi i legende o njemu i dalje žive. Rođen u Jugoslaviji, Mitrić je postao poznat po tome što je odbio da izvrši ubistvo po nalogu svoje države, čime je izazvao odmazdu koja je trajala cijeli njegov život.
U njegovoj biografiji isprepletani su elementi borilačkih vještina, kriminala, ali i tajne službe. Mitrić, poznat po nadimku „Karate Bob“, bio je osoba koja je odlikovala strašna hrabrost i sposobnost da se bori, što mu je omogućilo da preživi u najopasnijim okolnostima.

- Godine 1973. odlučio je da pobjegne u Amsterdam, odbivši izvršenje naloga koji je podrazumevao likvidaciju neprijatelja države. Njegov odlazak iz Jugoslavije izazvao je ozbiljne posljedice. U Amsterdamu je već za Božić iste godine ubio trojicu Srba, što je rezultiralo njegovim zatvorom na 13 godina. Iako je policija tvrdila da je riječ o obračunu podzemlja, Mitrić je uvijek tvrdio da je to bio profesionalni zadatak, dio njegove misije kao tajnog agenta. Ovaj događaj je samo jedan od mnogih koji su oblikovali njegovu sudbinu i reputaciju.
Nakon odslužene kazne, Mitrić nije mogao da se vrati u Jugoslaviju, strahujući za vlastiti život. Holandija ga je proglasila „nepoželjnim strancem“, što je dodatno pogoršalo njegovu situaciju. Iako je bio gotovo bez prava, uspio je da preživi 43 godine u Amsterdamu. Tokom tih godina, Mitrić je odlučio da podijeli svoje iskustvo kroz pisanje. Njegovi memoari, koji su objavljeni u Holandiji pod nazivom Titov tajni agent, postali su njegov način preživljavanja. Kroz svoje knjige, Mitrić je detaljno opisao svoj rad u jugoslovenskoj tajnoj službi, uključujući likvidacije koje je izvodio u zemljama Istočnog bloka, Francuskoj, Švedskoj i Belgiji. Mitrić je bio predstavljen kao jugoslovenski Džejms Bond – hrabar, šarmantan, a istovremeno i vrlo opasan.
- S obzirom na to da nije imao pravo na socijalnu pomoć, život je bio težak i gotovo nemoguć, ali Mitrić nije gubio vjeru u svoju misiju. Njegove knjige, kao i dramatični publicistički radovi, postali su ključni alati za preživljavanje, ali nisu mogli potpuno da ga zaštite od problema koje je imao u Holandiji. Nakon smrti svoje partnerke 2006. godine, Mitrić je bio potpuno prepušten sudbini. U tom periodu, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji 1992. godine, Mitrić je bio na ivici da se priključi srpskim paravojnim snagama, ali je odustao, bojeći se za svoj život.

- Mitrić je bio politički aktivan čak i nakon što je napustio Jugoslaviju, i to na način koji nije mogao da ga zaštiti od vlasti. Godine 2012. holandski ministar Gerd Leers odlučio je da ga deportuje u Srbiju, ali Mitrić je već bio ozbiljno bolestan. Poslednje dane svog života proveo je na tavanu napuštene škole u istočnom dijelu Amsterdama, u stanju teške iscrpljenosti. Pronađen je u lošem zdravstvenom stanju, a ubrzo nakon toga preminuo u novembru 2016. godine.
Priča o Slobodanu Mitriću ostaje legenda, simbol vremena kada su Beogradom harali opasni momci, a svet tajnih službi i podzemlja bio mnogo bliži nego što se činilo običnim ljudima. Iako se tokom njegovog života nisu svi složili sa njegovim metodama, mnogi su ga smatrali nepopustljivim borcem za ono u što je verovao. Tako je, bez obzira na sve što je preživio, Slobodan Mitrić ostao upamćen kao figura koja je živela na ivici zakona i moći, borići se za opstanak do samog kraja.
- U kontekstu Mitrićevog života, važno je naglasiti kako se često govori o njegovom „duelu“ sa sistemima, bilo da je riječ o državnoj mašineriji ili podzemlju. Njegovih 43 godine u Amsterdamu bile su ispunjene borbom, ali i odbijanjem da se podvrgne sistemu koji ga je progonio. Svi ti trenuci, čak i oni kada je odbio da se vrati u Jugoslaviju, pokazivali su njegovu posvećenost svojim principima i nepopustljivosti.

U ovim okolnostima, Mitrić je postao posthumno relevantan kao osoba koja je živela u ratu i revoluciji, ali i u najvažnijim pitanjima vezanim za političke prilike u bivšoj Jugoslaviji. Mitrićev slučaj pokazuje kako je život jednog pojedinca mogao uticati na političku dinamiku i međunarodne odnose, ali i na razumijevanje samih temelja ratova i politika.
Neki izvori kao što su Stil Kurir i 24sata.hr već su obradili lik i delo Slobodana Mitrića, naglašavajući njegovu ulogu u važnim trenutnim istorijskim kontekstima. Učešće u stvaranju ratnih memorija, kao i političko angažovanje tokom godina koje su usledile, ostavili su dubok trag u sećanju mnogih






