Hapšenje srbijanskog biznismena Davora Macure, vlasnika Alta banke, otvorilo je ozbiljnu istragu o poslovanju finansijske institucije koja je u međuvremenu ostala bez dozvole za rad. Tužilaštvo sumnja na nezakonito iznošenje približno 45 milijardi dinara iz bankarskog trezora, dok je nad bankom već otvoren stečajni postupak. Slučaj je privukao dodatnu pažnju zbog političkih promjena u Srbiji i pitanja kako će biti zaštićen novac građana i privrednika.
Početak novembra 2026. godine donio je niz događaja koji su uzdrmali srbijanski bankarski sektor. U razmaku od svega nekoliko dana Alta banka izgubila je dozvolu za rad, policija je obavila pretrese njenih poslovnih prostorija, a zatim je uhapšen Davor Macura, poduzetnik čije se poslovanje tokom prethodnih godina proširilo na finansijski sektor i trgovinu.
Macura je uhapšen 2. novembra po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal. Zajedno s njim slobode su lišene još dvije osobe zaposlene u Alta banci, a predmet istrage postalo je postupanje s gotovinom koja se čuvala u bankarskom trezoru. Tužilaštvo je saopćilo da postoje osnovi sumnje na zloupotrebu položaja odgovornog lica.
Međutim, važno je razlikovati krivične sumnje od pravosnažno utvrđene odgovornosti. Iako je riječ o izuzetno velikom novčanom iznosu i postupku koji je izazvao značajnu pažnju javnosti, optužbe protiv Macure i drugih osumnjičenih tek trebaju biti ispitane u odgovarajućem sudskom postupku.
Istražitelji provjeravaju kako je novac iznošen iz bankarskog trezora
Prema saopćenju Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, pored Macure uhapšeni su direktor Odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom, označen inicijalima G. M., te saradnik za trezorsko poslovanje I. P. Istraga je usmjerena na njihove uloge u pristupu prostorijama u kojima se nalazio gotov novac.
Tužilaštvo sumnja da je Macura prekoračio ovlaštenja koja je imao kao odgovorno lice u banci. Prema navodima istražitelja, dvojica zaposlenih navodno su mu omogućavala neovlašten ulazak u trezor tako što su mu predavala pristupne kartice ili koristila vlastite kartice kako bi mu omogućila pristup.
Na taj način je, prema sumnjama tužilaštva, iz trezora iznošen novac kojim je pribavljena protivpravna imovinska korist. Procijenjeni iznos od približno 45 milijardi dinara predstavlja središnji dio istrage, ali njegovo porijeklo, kretanje i okolnosti navodnog iznošenja moraju biti utvrđeni na osnovu dokaza.
Policijske aktivnosti prethodile su hapšenju. Tokom 31. oktobra i 1. novembra obavljeni su pretresi poslovnih prostorija Alta banke i stambenog prostora osumnjičenog Macure. U banci je izvršen i popis gotovine koja se nalazila u trezoru, što je važno za utvrđivanje razlika između evidentiranog i stvarnog stanja novca.
BROJKE U FOKUSU
45 milijardi dinara
Približno 380 miliona eura iznosi protivpravna imovinska korist za koju tužilaštvo sumnja da je pribavljena navodnim iznošenjem novca iz trezora Alta banke. Riječ je o predmetu krivične istrage, a ne o pravosnažno dokazanom iznosu štete.
Prvobitno je trojici osumnjičenih određeno policijsko zadržavanje. Nakon postupanja nadležnih organa, Viši sud u Beogradu odredio im je pritvor do 30 dana. Ta mjera ne predstavlja utvrđivanje krivice, nego procesnu odluku donesenu tokom krivičnog postupka.
Macura je, prema informacijama koje je iznio njegov advokat Isa Spahović, na saslušanju negirao krivicu i odbacio navode krivične prijave. Time je postalo jasno da će se činjenice o načinu upravljanja novcem, pristupu trezoru i odgovornosti pojedinih osoba morati detaljno ispitati kroz daljnji postupak.
Alta banka izgubila dozvolu za rad, a zatim je otvoren stečaj
Krivična istraga nije jedini postupak povezan s Alta bankom. Još 30. oktobra Narodna banka Srbije donijela je odluku o oduzimanju dozvole za rad ovoj finansijskoj instituciji. Odluka je uslijedila nakon nadzornih aktivnosti tokom kojih su utvrđeni ozbiljni problemi s finansijskim stanjem i likvidnošću banke.
U zvaničnom saopćenju Narodne banke Srbije navedeno je da su prethodne kontrolne mjere bile usmjerene na poboljšanje likvidnosti. Međutim, prema ocjeni regulatora, finansijsko stanje banke nastavilo se značajno pogoršavati, uz mogućnost dodatnog slabljenja i ugrožavanja interesa deponenata.
Centralna banka obrazložila je da je odluka donesena radi zaštite klijenata, povjerilaca i stabilnosti finansijskog sistema. Istovremeno je upravljanje bankom preneseno na Agenciju za osiguranje depozita, a pokrenuti su i odgovarajući postupci koji se odnose na banku i odgovorne osobe.
Sljedeći važan korak uslijedio je 3. novembra, kada je Privredni sud u Beogradu otvorio stečajni postupak nad Alta bankom. Agencija za osiguranje depozita imenovana je za stečajnog upravnika, čime je započela formalna procedura upravljanja preostalom imovinom banke i zaštite prava njenih povjerilaca.
Za građane i privrednike koji su imali novac na računima Alta banke posebno je značajna odluka o isplati osiguranih depozita. Agencija je saopćila da je za obavljanje isplata izabrana Banka Poštanska štedionica, preko čijih će poslovnica klijenti moći preuzimati sredstva na način koji bude objavljen u službenim uputstvima.
VAŽNA INFORMACIJA ZA KLIJENTE ALTA BANKE
Sistem osiguranja depozita u Srbiji štiti sredstva građana, poduzetnika te mikro, malih i srednjih pravnih lica do ukupno 50.000 eura po deponentu. Ovaj limit odnosi se na zbir sredstava na računima istog deponenta u banci, bez obzira na broj računa i valutu. Isplata osiguranih iznosa obavljat će se preko Banke Poštanske štedionice.
Prema saopćenju Agencije za osiguranje depozita, najkasnije do petka, 6. novembra, trebaju biti objavljene informacije o datumu početka isplate i poslovnicama u kojima će se sredstva moći preuzeti. Zakonski rok za početak isplate iznosi sedam radnih dana od otvaranja stečajnog postupka.
Novac s dinarskih računa isplaćuje se u dinarima, dok se sredstva s deviznih računa isplaćuju u eurima prema propisanim pravilima. Deponenti koji imaju više od osiguranih 50.000 eura mogu potraživati preostali iznos u stečajnom postupku. Agencija je najavila objavljivanje dodatnih uputstava za prijavu takvih potraživanja.
Klijenti koji imaju kreditne obaveze prema Alta banci ne oslobađaju se njihovog izmirivanja zbog stečaja. Narodna banka Srbije naglasila je da će dužnici dobiti informacije o daljnjem načinu plaćanja svojih obaveza, dok će postupanje s depozitima i ostalom imovinom biti organizovano u skladu s propisima.
Političke promjene i optužbe dodatno su povećale interes javnosti
Posebnu pažnju izazvao je trenutak u kojem su problemi Alta banke postali javni. Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra Studentska lista ostvarila je pobjedu nad listom povezanom sa Srpskom naprednom strankom. Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, Studentska lista osvojila je više od polovine glasova i većinu poslaničkih mjesta.
Samo nekoliko dana poslije izbora počele su se pojavljivati informacije o finansijskim problemima Alta banke. Ubrzo je uslijedila odluka regulatora o oduzimanju dozvole, a potom i hapšenje Macure. Takav slijed događaja otvorio je političke rasprave, ali vremenska povezanost sama po sebi nije dokaz da su bankarski i krivični postupci posljedica izbornog rezultata.
Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević iznio je optužbe povezane s navodnim pokušajem konverzije približno 50 miliona eura. Tvrdio je da je Alta banka 27. oktobra zatražila zamjenu dinarskog novca za eure i da je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković navodno odobrila postupak mimo uobičajene procedure.
Milivojević je zbog tih sumnji podnio krivičnu prijavu. Međutim, njegove tvrdnje predstavljaju političke i pravne navode koji zahtijevaju provjeru, a ne potvrđene nalaze nadležnih institucija. Nije utvrđeno da je spomenuta konverzija bila nezakonita niti da je povezana s predmetom u kojem se Macura tereti za zloupotrebu položaja.
U javnosti su se pojavile i nezvanične informacije o mogućem prebacivanju novca u inostranstvo, pri čemu su pojedini mediji spominjali Rusiju i Sjevernu Makedoniju. Takve informacije treba odvojiti od onoga što je tužilaštvo zvanično saopćilo, jer njihova tačnost i eventualna povezanost s krivičnom istragom nisu potvrđene.
ŠIRA SLIKA
Slučaj Alta banke odvija se u periodu značajnih političkih promjena u Srbiji, ali postoje tri odvojena pitanja: krivična odgovornost osumnjičenih, regulatorni razlozi za oduzimanje dozvole banci i političke optužbe koje su se pojavile u javnosti. Svako od njih zahtijeva posebne dokaze i postupanje nadležnih institucija.
Davor Macura godinama je širio poslovne aktivnosti izvan početnog mjenjačkog poslovanja u beogradskom Zemunu. Njegova poslovna grupacija razvila je značajno prisustvo u finansijskom sektoru, a kasnije se proširila i na druge djelatnosti. Zbog toga se posljedice postupaka povezanih s Alta bankom prate i izvan bankarskog tržišta.
Posebno je značajno nedavno preuzimanje maloprodajnog poslovanja hrvatske Fortenova grupe u Srbiji. Kompanija Alta Retail zaključila je 12. oktobra 2026. transakciju kojom je preuzela Idea Markete i povezana društva, uključujući poslovanje trgovačkih lanaca IDEA, Roda i Mercator. Iz Fortenove su naveli da oduzimanje dozvole Alta banci nema neposredan utjecaj na poslovanje njihove grupe.
Šta slijedi u istrazi i postupku isplate depozita?
Pred istražnim organima sada je zadatak da utvrde stvarno stanje gotovine, tokove novca i odgovornost osoba koje su imale pristup trezoru. Posebnu važnost imat će finansijska dokumentacija, evidencija bankarskih transakcija, službene ovlasti zaposlenih i dokazi prikupljeni tokom pretresa.
Za krivični postupak bit će važno i razjasniti način na koji je iznos od približno 45 milijardi dinara evidentiran i kako je, prema sumnjama tužilaštva, mogao biti iznesen iz banke. Osumnjičeni imaju pravo iznijeti odbranu i osporavati navode koji im se stavljaju na teret, a konačnu odluku o odgovornosti može donijeti nadležni sud.
Istovremeno će stečajni postupak nad Alta bankom obuhvatiti zaštitu i raspodjelu njene imovine u skladu sa zakonom. Za deponente je najvažnije da prate zvanične informacije Agencije za osiguranje depozita, posebno najavljeni datum početka isplate i uputstva za eventualno potraživanje sredstava iznad osiguranog limita.
Hapšenje Davora Macure i oduzimanje dozvole Alta banci tako su otvorili nekoliko važnih pitanja o finansijskom nadzoru, upravljanju bankarskim sredstvima i zaštiti klijenata. Dok se istraga nastavlja, potrebno je jasno razlikovati potvrđene odluke institucija od sumnji i političkih tvrdnji. Za građane i privrednike koji su poslovali s bankom neposredno je najvažnija provedba postupka koji će im omogućiti pristup zakonom osiguranom novcu.
