U Hrvatskoj je nedavno sprovedena anketu koja je izazvala veliku pažnju i brojne reakcije među građanima. Pitanje koje je postavljeno bilo je provokativno: “Koju državu najviše mrzite?”
- Iako se očekivao jednoznačan odgovor, rezultati ankete su iznenadili mnoge, jer su otkrili mnogo kompleksniju sliku stavova građana prema drugim narodima i državama. Ova anketa otvorila je prostor za ozbiljno razmišljanje o tome kako Hrvati doživljavaju odnose sa susjednim narodima, ali i sa globalnim silama. Blic prenosi da je cilj ankete bio da istraži u kojoj mjeri postoje predrasude i negativni stereotipi među Hrvatima, te da li još uvijek istorijski sukobi i političke nesuglasice oblikuju stavove ljudi.
Rezultati su bili iznenađujući. Iako su neki od ispitanika naveli zemlje iz regiona, kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina, zbog istorijskih sukoba i političkih nesuglasica, brojni odgovori su otišli i dalje. Na listi zemalja koje Hrvati doživljavaju s rezervom našle su se i globalne sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Večernji list piše da su mnogi građani istaknuli da ove zemlje previše utiču na unutrašnje poslove drugih naroda, što govori o širem razumevanju globalnih političkih odnosa. Ovaj odgovor pokazuje da su stavovi Hrvata prema svetu postali širi i da više nisu ograničeni na regionalna pitanja.
- Međutim, zanimljivo je to da su mnogi ispitanici, posebno među mlađom populacijom, izrazili da ne mrze nijednu zemlju. Ovaj stav pokazuje da se stavovi u društvu polako menjaju. Mnogi su istakli da je besmisleno trošiti energiju na mržnju jer ona ne donosi nikakve koristi. Indeks.hr navodi da se među mlađima javlja sve jača želja za tolerancijom i otklonom od starih neprijateljstava. Posebno su se istakli mladi ljudi, koji smatraju da je važno gledati prema budućnosti, a ne na stare sukobe. Jedan student iz Splita rekao je: “Mržnja ništa ne donosi, samo nas koči da napredujemo.” Takvi odgovori govore da generacija koja dolazi sve više odustaje od negativnih emocija i bira mirne i konstruktivne pristupe.
S druge strane, iako mladi često ističu značaj tolerancije, starija populacija ne zaboravlja istoriju. Iako se danas sve više ukazuje na potrebu za saradnjom i suživotom, jedan ispitanik iz Zagreba naglasio je da “svaka zemlja ima svoje dobre i loše strane, te nije u redu generalizovati”. Ovi odgovori odražavaju balansiraniji pristup, gde se priznaju teške istorijske okolnosti, ali i potreba za razumevanjem i smanjenjem predrasuda. Takve izjave pokazuju da i u starijoj populaciji postoje ljudi koji žele da gledaju napred, bez obzira na sve izazove prošlosti.
- Večernji list ističe da sociolozi smatraju da ovakve ankete pružaju dragoceno uvid u stvarnu klimu među narodima, jer ne odražavaju samo zvanične političke stavove, već prave percepcije običnih ljudi. Iz tih odgovora, zaključuje se da iako postoje političke tenzije, duboko u ljudima postoji želja za mirom i saradnjom. Mnogi smatraju da se mržnja nije pokazala kao dominantan stav, već da su takvi odgovori bili u manjini. 24sata.hr prenosi da su rezultati ankete odraz zrelosti društva koje se bori da prevaziđe nasleđe prošlosti i okrene se budućnosti koja uključuje saradnju i stabilnost.
- Na emotivnom planu, anketa je otkrila da postoji snažna želja za distanciranjem od mržnje. Između ostalog, jedna ispitanica iz Zagreba je istakla da “mržnja ništa ne donosi, ona samo stvara tenzije i neprijateljstvo”. Ove izjave pokazuju da ljudi počinju razmišljati o budućnosti koja se temelji na saradnji i zajedničkom poštovanju, a ne na emocionalnim barijerama. Indeks.hr podseća da se sa dolaskom nove generacije sve više ljudi okreće globalnim pitanjima, a nacionalne netrpeljivosti postaju gotovo neprepoznatljive. U tom kontekstu, za mlađe generacije Balkan je prostor mogućnosti za razvoj, a ne za stare konflikte.
Kada govorimo o uticaju globalnih sila, rezultat ankete u Hrvatskoj takođe ukazuje na širu perspektivu. Odgovori koji uključuju Rusiju, Kinu i Sjedinjene Američke Države pokazuju da Hrvati ne gledaju samo na susedne zemlje kao na potencijalne neprijatelje. To jasno pokazuje da postoji prepoznavanje širih globalnih političkih problema i da ljudi žele da se distanciraju od predrasuda koje su bile prisutne u prošlim decenijama. Ovaj pristup može se posmatrati kao pokazatelj da Hrvatska, kao i druge zemlje na Balkanu, sve više shvataju da moraju biti deo globalne zajednice, a ne ostati zatvorene u svom dvorištu prošlosti.
- Anketa iz Hrvatske ima mnogo dublje značenje nego što se možda činilo na prvi pogled. Blic navodi da su rezultati ove ankete pokazali kako se društvo polako menja i kako postoji volja za pomirenjem i izgradnjom boljih međuljudskih odnosa. To je ohrabrujuće, jer pokazuje da među ljudima postoji želja za razumevanjem, bez obzira na složene političke i istorijske okolnosti. Iako se prošlost ne može potpuno zaboraviti, ona se može sagledati iz druge perspektive, koja doprinosi stvaranju stabilnijih odnosa u budućnosti.
Zaključno, rezultati ankete jasno pokazuju da postoji pomak ka pozitivnim promenama u društvu, što daje nadu za budućnost Balkana. Iako istorija često ostavlja teške posledice, građani Hrvatske se sve više okreću izgradnji stabilnih i mirnih odnosa, kako sa susedima, tako i sa ostatkom sveta. Ovaj pomak u mišljenju, naročito među mlađim generacijama, ukazuje na to da se sukobi iz prošlosti mogu prevazići ako se ljudi odluče za saradnju i međusobno poštovanje
