Više od dvije i po godine nakon smrti Dalibora Dragijevića, koji je preminuo tokom policijskog zadržavanja u Boru, u Srbiji je uhapšeno osam policijskih službenika. Oni se sumnjiče za zlostavljanje, mučenje i nanošenje teških tjelesnih povreda sa smrtnim ishodom. Ovaj slučaj ponovo je privukao pažnju javnosti zbog povezanosti s istragom nestanka dvogodišnje Danke Ilić, čija sudbina još nije u potpunosti rasvijetljena.
Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije proveli su 6. novembra 2026. godine akciju u kojoj je slobode lišeno osam policijskih službenika. Hapšenja su izvršena po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu, koje vodi postupak radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je Dalibor Dragijević izgubio život u aprilu 2024. godine. Prema navodima nadležnih, postoji osnov sumnje da su osumnjičeni učestvovali u njegovom zlostavljanju i nanošenju povreda koje su dovele do smrti.
Dragijevićeva smrt dogodila se 7. aprila 2024. godine, u periodu kada je policija intenzivno istraživala nestanak dvogodišnje djevojčice Danke Ilić iz Banjskog Polja kod Bora. Dalibor je bio brat Dejana Dragijevića, jednog od dvojice muškaraca protiv kojih je kasnije podignuta optužnica za ubistvo djevojčice. Njegovo privođenje bilo je povezano s tom istragom, ali postupak protiv policijskih službenika odnosi se na zasebno krivično pitanje.
Nakon hapšenja osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, a predviđeno je njihovo saslušanje pred nadležnim tužilaštvom. Iako su optužbe ozbiljne, važno je naglasiti da se radi o fazi postupka u kojoj se provjeravaju sumnje i prikupljeni dokazi. Krivična odgovornost pojedinaca može biti utvrđena jedino na osnovu zakonito provedenog postupka i odgovarajuće sudske odluke.
Ko su uhapšeni službenici i šta im se stavlja na teret?
Prema informacijama koje je objavilo Više javno tužilaštvo u Nišu, među uhapšenima je sedam policijskih službenika iz Beograda i jedan iz Nove Pazove. Identiteti su javnosti predstavljeni inicijalima N. P., M. Lj., B. M., I. T., M. S., M. B. i Z. Đ., dok je osmi osumnjičeni označen inicijalima J. K. Svi su obuhvaćeni istragom koja se odnosi na postupanje prema Daliboru Dragijeviću tokom njegovog boravka pod policijskom kontrolom.
Krivična djela za koja se službenici sumnjiče obuhvataju tešku tjelesnu povredu usljed koje je nastupila smrt povrijeđene osobe, u sticaju s krivičnim djelom zlostavljanja i mučenja u saizvršilaštvu. Takva pravna kvalifikacija proizlazi iz sumnje da je prema Dragijeviću primijenjeno fizičko nasilje koje je izazvalo smrtonosne posljedice. Tužilaštvo će tokom postupka morati utvrditi okolnosti događaja, kao i eventualnu odgovornost svakog osumnjičenog.
Posebno je značajno to što su hapšenja izvršili pripadnici unutrašnje kontrole, službe čiji je zadatak da ispituje eventualne nezakonitosti u radu policijskih službenika. Upravo zbog položaja osumnjičenih, slučaj se ne odnosi samo na pitanje kako je jedna osoba izgubila život već i na način na koji su službena ovlaštenja mogla biti korištena tokom policijskog postupanja.
Prema informacijama iz istrage, Dragijević se nalazio u službenim prostorijama Policijske uprave u Boru, gdje je 7. aprila 2024. godine konstatovana njegova smrt. Tužilaštvo sumnja da su povrede nastale tokom postupanja policijskih službenika i da postoji uzročna veza između tih povreda i smrtnog ishoda. Međutim, konačna ocjena takvih navoda zavisit će od dokaza i odluka nadležnih pravosudnih institucija.
VAŽAN TRENUTAK U ISTRAZI
Hapšenje osam policijskih službenika 6. novembra 2026. predstavlja važan razvoj postupka koji se odnosi na smrt Dalibora Dragijevića iz aprila 2024. godine. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega je predviđeno njihovo saslušanje u Višem javnom tužilaštvu u Nišu.
Jedno od važnih pitanja za daljnji tok istrage jeste utvrđivanje postupaka koji su prethodili Dragijevićevoj smrti. Istražni organi trebaju razjasniti kada su nastale povrede, ko je u relevantnom periodu postupao prema njemu i kakva je bila eventualna uloga svakog od osumnjičenih službenika. Odgovori na ta pitanja važni su za donošenje narednih procesnih odluka.
Iz nadležnog tužilaštva najavljeno je da će javnost biti obaviještena o nastavku postupka nakon saslušanja svih osumnjičenih. Dodatne informacije trebale bi biti objavljene putem zvanične internetske stranice te institucije. Do tada, pojedinosti o dokazima i sadržaju eventualnih iskaza ne mogu se smatrati utvrđenim činjenicama ukoliko ih nadležni organi nisu potvrdili.
Istraga o smrti osobe koja se nalazila pod policijskim nadzorom ima poseban značaj zato što okolnosti takvog događaja zahtijevaju pažljivo ispitivanje. Policijski službenici raspolažu zakonskim ovlaštenjima koja im omogućavaju ograničavanje slobode osumnjičenih osoba, ali istovremeno imaju obavezu zaštititi njihov život, zdravlje i osnovna prava. Sumnja na prekoračenje tih ovlaštenja zahtijeva postupanje nadležnih institucija.
U ovom predmetu dodatnu težinu predstavlja činjenica da je Dragijević bio priveden tokom istrage koja je već izazivala izuzetno veliku zabrinutost javnosti. Nestanak malog djeteta, složena potraga i kasniji krivični postupci stvorili su okolnosti u kojima su informacije o svim povezanim događajima privlačile posebnu pažnju. Ipak, ozbiljnost prvobitnog slučaja ne može predstavljati opravdanje za eventualno nezakonito postupanje prema privedenim osobama.
Od nestanka Danke Ilić do smrti Dalibora Dragijevića
Događaji koji su prethodili sadašnjim hapšenjima započeli su 26. marta 2024. godine, kada je u Banjskom Polju, nedaleko od Bora, nestala dvogodišnja Danka Ilić. Vijest o nestanku djevojčice brzo se proširila Srbijom i susjednim državama, a nadležne službe pokrenule su opsežnu potragu. Zbog uzrasta djeteta i nepoznatih okolnosti nestanka, slučaj je izazvao duboku zabrinutost građana.
Policija je tokom narednih dana provodila istražne radnje pokušavajući rekonstruisati kretanje djevojčice i utvrditi šta se dogodilo nakon njenog nestanka. Početkom aprila uhapšeni su Dejan Dragijević i Srđan Janković. Prema verziji događaja koju su istraživali nadležni organi, postojala je sumnja da je djevojčica udarena službenim vozilom, nakon čega je njeno tijelo sakriveno.
Protiv Dragijevića i Jankovića kasnije je podignuta optužnica za ubistvo Danke Ilić, ali su obojica negirala krivicu. Tijelo djevojčice nije pronađeno, što predstavlja jednu od posebno teških okolnosti ovog predmeta. Upravo zbog toga, pitanja o njenoj sudbini i mjestu na kojem bi se mogli nalaziti njeni posmrtni ostaci nastavila su pratiti istragu.
Tokom prikupljanja informacija policijska pažnja bila je usmjerena i na članove porodice Dragijević. Među privedenima našao se Dejanov brat Dalibor, za kojeg se ispitivalo da li je raspolagao saznanjima o događajima nakon nestanka djevojčice ili je na određeni način bio povezan s njima. Njegovo privođenje bilo je dio tadašnjih istražnih aktivnosti.
Međutim, 7. aprila 2024. godine Dalibor Dragijević preminuo je tokom boravka u policijskim prostorijama u Boru. Njegova smrt otvorila je novo pitanje koje nije moglo biti riješeno isključivo kroz istragu nestanka djevojčice. Bilo je potrebno zasebno utvrditi okolnosti njegovog policijskog zadržavanja, uzroke smrtnog ishoda i eventualnu odgovornost osoba koje su prema njemu postupale.
Tako su se iz prvobitnog krivičnog predmeta razvila dva odvojena pravna pitanja. Prvo se odnosi na nestanak i navodno ubistvo Danke Ilić, a drugo na okolnosti smrti Dalibora Dragijevića. Iako su događaji povezani kroz prvobitnu policijsku istragu i članove iste porodice, dokazi i odgovornost u svakom postupku moraju se razmatrati zasebno.
ŠIRA SLIKA
Postupak protiv osam policijskih službenika ne predstavlja odluku o krivici osoba optuženih u slučaju Danke Ilić. Njegov predmet je smrt Dalibora Dragijevića tokom policijskog zadržavanja. Razdvajanje ovih postupaka važno je kako bi se svaka sumnja ispitala na osnovu odgovarajućih dokaza, uz poštovanje zakona i pretpostavke nevinosti.
Pravni položaj pojedinih članova porodice Dragijević u međuvremenu se promijenio. Među osobama koje su bile obuhvaćene prvobitnom istragom nalazio se i Radoslav Dragijević, otac Dejana i Dalibora. On je bio osumnjičen za pomaganje nakon izvršenja krivičnog djela i neprijavljivanje krivičnog djela, ali je postupak protiv njega pravosnažno obustavljen u augustu 2026. godine.
Obustavljanje postupka protiv Radoslava Dragijevića odnosi se isključivo na njegov položaj u tom predmetu. Takva odluka ne određuje ishod postupka protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, niti ima značenje odluke o eventualnoj odgovornosti policijskih službenika koji su sada uhapšeni. Svaki od tih postupaka ima vlastiti predmet i procesne okolnosti.
Za porodicu Danke Ilić i dalje su od presudnog značaja odgovori na pitanja šta se dogodilo djevojčici i gdje se nalazi njeno tijelo. Istovremeno, okolnosti smrti Dalibora Dragijevića predstavljaju zaseban predmet u kojem je potrebno utvrditi da li je tokom policijskog postupanja počinjeno krivično djelo. Oba slučaja zahtijevaju pažljivo ispitivanje činjenica bez prejudiciranja odgovornosti.
Naredni koraci tužilaštva i pitanja koja istraga treba razjasniti
Nakon akcije provedene 6. novembra, daljnje postupanje nalazi se u nadležnosti Višeg javnog tužilaštva u Nišu. Osumnjičeni policijski službenici trebaju biti saslušani u vezi s djelima koja im se stavljaju na teret, a tužilaštvo će procjenjivati prikupljene dokaze i odlučivati o narednim koracima. Njihovo hapšenje predstavlja procesnu radnju, a ne konačnu potvrdu iznesenih sumnji.
Jedno od pitanja koje zahtijeva precizan odgovor odnosi se na tok događaja tokom Dragijevićevog zadržavanja. Potrebno je utvrditi kakvo je bilo njegovo stanje, pod kojim okolnostima su nastale povrede i kakvi dokazi postoje o postupanju osumnjičenih službenika. Tek povezivanjem relevantnih činjenica moći će se ocijeniti postoji li osnov za njihove naredne krivičnopravne korake.
Važna je i individualizacija eventualne odgovornosti. Sama činjenica da je više službenika obuhvaćeno istragom ne znači da je njihov mogući doprinos događajima bio jednak. Tužilaštvo i sudski organi, u skladu sa svojim nadležnostima, trebaju utvrditi koje se konkretne radnje mogu pripisati pojedinim osobama i kakav je njihov pravni značaj.
Istraga se odvija u okolnostima u kojima je od Dragijevićeve smrti prošlo više od dvije i po godine. Zbog tog vremenskog razmaka posebno je važno pažljivo razmotriti raspoložive dokaze i rekonstruisati događaje iz aprila 2024. godine. Javnost zasad raspolaže informacijama o hapšenjima, pravnoj kvalifikaciji sumnji i najavljenim saslušanjima, dok će se o daljnjem toku postupka odlučivati u narednim fazama.
ŠTA SLIJEDI?
Po isteku određenog zadržavanja predviđeno je saslušanje osumnjičenih pred Višim javnim tužilaštvom u Nišu. Nakon razmatranja njihovih iskaza i prikupljenih dokaza, nadležni organi odlučivat će o daljnjem procesnom postupanju. Tužilaštvo je najavilo objavljivanje dodatnih informacija nakon saslušanja svih osumnjičenih.
Slučaj Dalibora Dragijevića istovremeno ukazuje na važnost odgovornosti institucija za postupanje prema osobama koje su lišene slobode. Bez obzira na krivično djelo za koje je neko osumnjičen, njegova prava i zaštita tjelesnog integriteta moraju biti poštovani. Upravo zato okolnosti smrti u policijskim prostorijama zahtijevaju zakonitu i nepristrasnu istragu u kojoj će svaka relevantna činjenica biti pažljivo provjerena.
Dok tužilaštvo u Nišu nastavlja postupanje u predmetu smrti Dalibora Dragijevića, slučaj Danke Ilić i dalje nosi brojna nerazjašnjena pitanja. Dva pravno odvojena postupka tako ostaju povezana događajima iz proljeća 2024. godine, ali svaki zahtijeva samostalno utvrđivanje činjenica. Za konačno razjašnjenje okolnosti oba slučaja bit će presudni dokazi, zakonite procesne odluke i poštovanje prava svih osoba uključenih u postupke.
