Meteorolozi su zabilježili neobično rano slabljenje polarnog vrtloga iznad Arktika, a to je odmah otvorilo pitanje kakva bi zima mogla slijediti u Evropi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije. Riječ je o atmosferi koja je promijenila svoje uobičajeno ponašanje ranije nego što je ikada registrovano otkako postoje mjerenja, a stručnjaci sada pokušavaju razumjeti ne samo šta se tačno dogodilo, nego i koliko daleko bi posljedice mogle dosegnuti.
Polarni vrtlog je jedan od ključnih sistema koji pomaže da hladan arktički zrak ostane zarobljen na krajnjem sjeveru. Kada je taj sistem stabilan, temperature i vremenske prilike na sjevernoj hemisferi uglavnom ostaju uobičajenije. Kada oslabi, poremeti se ili promijeni oblik, otvara se prostor za prodore hladnijih zračnih masa prema jugu, što ponekad znači nagla zahlađenja, pojačane snježne padavine i znatno složenije vremenske obrasce.
Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jeste vrijeme kada je poremećaj registrovan. Takvi događaji se najčešće bilježe u januaru i februaru, kada je zima već u punom zamahu. Ovoga puta promjena je nastupila znatno ranije, a prema dostupnim podacima, snažni zapadni vjetrovi koji kruže oko Sjevernog pola preokrenuli su smjer ranije nego ikad prije od početka sistematskog praćenja 1958. godine.
Iako takve vijesti često odmah izazovu očekivanja o ledenoj zimi, meteorolozi upozoravaju da se iz jednog poremećaja ne može izvući konačan zaključak. Atmosfera je složen sistem i zavisi od više međusobno povezanih faktora, pa rano slabljenje vrtloga može povećati vjerovatnoću hladnijeg vremena, ali ne znači automatski da će cijela sezona biti ekstremna.
Šta se zapravo događa visoko iznad Arktika
Polarni vrtlog se nalazi visoko u atmosferi, otprilike između 10 i 50 kilometara iznad Zemljine površine. Njegova uloga nije samo da kruži nad sjevernim područjima, već i da čuva hladan zrak na mjestu gdje mu je, u normalnim uslovima, i mjesto. Kada taj sistem radi stabilno, razlika između arktičkog hladnog zraka i toplijih masa s juga ostaje jasna i snažna.
Problem nastaje kada dođe do naglog stratosferskog zagrijavanja. To je proces tokom kojeg se temperatura u stratosferi iznad Arktika može naglo povisiti u kratkom periodu, što zatim mijenja raspored pritiska i utiče na zapadne vjetrove. Ako ti vjetrovi oslabe, vrtlog može izgubiti svoj oblik, pomjeriti se, deformisati ili se čak razdvojiti na više dijelova.

Kako navodi Deutsche Welle, upravo su takvi procesi ključni za razumijevanje iznenadnih atmosferskih promjena iznad polarnih područja. Ono što se dešava na toj visini ne mora odmah biti vidljivo na tlu, ali posljedice se mogu osjetiti nakon jedne do dvije sedmice, kada promjene u stratosferi utiču na mlaznu struju, odnosno jet stream.
Mlazna struja je važan pojas vjetrova koji pomaže da se hladan zrak sa sjevera održi odvojenim od toplijih masa s juga. Kada se njen položaj ili oblik promijeni, hladan arktički zrak lakše pronalazi put prema nižim geografskim širinama. Upravo zbog toga se slabljenje polarnog vrtloga često posmatra kao signal mogućih promjena u vremenu na velikom dijelu sjeverne hemisfere.
Zašto je događaj stigao tako rano
Naučnici zasad nemaju konačan odgovor na pitanje zašto je do poremećaja došlo toliko rano. Među mogućim objašnjenjima razmatraju se El Niño i neuobičajeno visoke temperature određenih okeanskih područja, ali nijedan od tih faktora nije potvrđen kao jedini uzrok. Stručnjaci zato pažljivo porede više atmosferskih i okeanskih obrazaca kako bi utvrdili šta je moglo pokrenuti ovu promjenu.
Tim Stockdale, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), istakao je da bi riječ mogla biti o još jednom primjeru ponašanja atmosfere koje ranije nije bilo viđeno. „To je možda još jedan primjer u kojem se atmosferski sustavi Zemlje ponašaju na načine kakve dosad nismo vidjeli” — Tim Stockdale, glavni naučnik ECMWF-a.

Britanska meteorološka služba Met Office upozorila je na mogućnost povezanosti s El Niñom, klimatskim fenomenom koji nastaje zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Takve promjene mogu uticati na padavine i atmosferska strujanja širom svijeta. Ipak, stručnjaci smatraju da El Niño vjerovatno nije dovoljan da sam objasni ovako rano slabljenje polarnog vrtloga.
Među mogućim faktorima spominje se i neuobičajeno topao okean sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Kako prenosi Reuters, manja površina morskog leda može omogućiti jači prijenos topline iz okeana u atmosferu, a to bi moglo uticati na stabilnost samog vrtloga. Ipak, taj odnos još uvijek nije dovoljno razjašnjen da bi se mogao smatrati konačnim objašnjenjem.
Može li ovo donijeti hladniju zimu
Najviše pažnje sada privlači pitanje da li bi ovakav poremećaj mogao značiti oštriju zimu za Evropu. Meteorolozi ne isključuju prodore hladnog zraka, ali naglašavaju da samo rano slabljenje vrtloga nije dovoljan dokaz za dugotrajnu hladnoću. Konačan razvoj zavisi od toga kako će se ponašati mlazna struja i kakve će se druge atmosferske promjene pojaviti u narednim sedmicama.
Prema dosadašnjim istraživanjima, nakon otprilike dvije trećine slučajeva naglog stratosferskog zagrijavanja u sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi dolaze hladniji i sušniji uslovi od uobičajenih. To je značajna statistička povezanost, ali ne i precizna prognoza za svaki pojedinačni događaj. Drugim riječima, postoji vjerovatnoća, ali ne i sigurnost.
Povijest pokazuje da su poremećaji polarnog vrtloga ponekad imali ozbiljne posljedice. Početkom 2018. godine Evropa je doživjela hladni talas poznat kao „Zvijer s istoka“, koji je donio veoma niske temperature u dijelove centralne i zapadne Evrope. Slična veza zabilježena je i u februaru 2021. godine, kada je Teksas pogodio snažan ledeni talas sa dugotrajnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom i stotinama smrtnih slučajeva. I tada je poremećaj polarnog vrtloga bio jedan od faktora u razvoju ekstremnog vremena.
Za Bosnu i Hercegovinu i ostatak Balkana, međutim, još nema dovoljno podataka da bi se moglo govoriti o konkretnim temperaturama, količinama snijega ili trajanju mogućeg zahlađenja. Sve će zavisiti od toga kako će se tokom zime razvijati atmosferska cirkulacija iznad Evrope i hoće li se hladni zrak iz viših geografskih širina uspjeti probiti prema jugoistoku kontinenta.
Zato meteorolozi sada više prate nego što prognoziraju. Pred njima su sedmice u kojima će se gledati svaki novi pomak stratosferskih vjetrova, svaka promjena temperature iznad Arktika i svaki signal koji bi mogao pokazati hoće li se ovaj rani poremećaj pretvoriti u ozbiljniju zimsku priču. Za sada je jedino sigurno da je polarni vrtlog ove godine skrenuo s uobičajenog puta mnogo ranije nego što se očekivalo, a upravo u tome leži razlog zbog kojeg je cijela meteorološka zajednica usmjerila pogled prema sjeveru.





