Dolazak ljetnih mjeseci tradicionalno znači i pojačan promet na granicama, posebno kada je riječ o putovanjima ka Jadranu. Hrvatska već godinama zauzima posebno mjesto među omiljenim destinacijama putnika iz regiona, ali s ulaskom ove zemlje u Evropsku uniju promijenila su se i pravila koja mnogi i dalje potcjenjuju.
- Iako se često govori o dokumentima, boravku i saobraćajnim propisima, jedno pitanje i dalje ostaje u sjeni – prenos gotovine preko granice, koji može imati ozbiljne posljedice ukoliko se zanemari.
Prema pisanju Blica, upravo su neprijavljene svote novca jedan od najčešćih razloga zbog kojih putnici upadaju u probleme na hrvatskim graničnim prelazima. Pravilo je jasno i važi za sve koji ulaze u Hrvatsku ili iz nje izlaze prema zemljama koje nisu članice Evropske unije, poput Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore.
- Svaka osoba koja sa sobom nosi 10.000 evra ili više u gotovini dužna je da tu svotu prijavi carinskim organima. Važno je naglasiti da zakon ne zabranjuje unos ili iznos tog novca, ali neprijavljivanje predstavlja ozbiljan prekršaj koji može skupo koštati.
Mnogi putnici pogrešno vjeruju da se ovo pravilo odnosi isključivo na papirne novčanice, ali istina je znatno šira. Gotovina, kako navode carinski propisi, obuhvata i kovanice, čekove, putničke čekove, zadužnice, novčane naloge, ali i zlato u različitim oblicima. Zlatne poluge i zrnca podliježu obavezi prijave ukoliko im je čistoća veća od 99,5%, dok se za zlatne kovanice traži čistoća iznad 90%. Upravo ovakvi detalji često promaknu putnicima koji nisu dovoljno informisani, pa se u trenutku kontrole suoče s neprijatnim iznenađenjem.
- Da granične službe ovu temu shvataju izuzetno ozbiljno, potvrđuju i konkretni primjeri iz prakse. Kurir je nedavno izvještavao o slučaju na graničnom prelazu Stara Gradiška, gdje je italijanski državljanin pokušao da uđe u Hrvatsku sa čak 105.000 evra neprijavljene gotovine. Kontrola je brzo otkrila nepravilnost, a kazna koja je uslijedila iznosila je 26.250 evra, što je gotovo četvrtina pronađenog iznosa. Sličnu sudbinu doživio je i državljanin Njemačke, koji je sa sobom nosio 37.500 evra, a zbog neprijavljivanja je kažnjen sa 11.400 evra.
Ovakvi slučajevi nisu izuzetak, već jasna poruka da neznanje propisa ne oslobađa odgovornosti. Evropska unija je ovakva pravila uvela s ciljem suzbijanja pranja novca, finansiranja kriminalnih aktivnosti i krijumčarenja. Zbog toga se kontrole ne odnose samo na putnike koji lično prenose novac, već i na one koji gotovinu šalju putem pošte, kurirskih službi ili u sklopu teretnih pošiljki. U svim tim situacijama, iznos od 10.000 evra predstavlja granicu nakon koje prijava postaje obavezna.
- U sredini cijele ove priče nalazi se odgovornost samih putnika. Kako navodi Jutarnji list, carinske službe imaju ovlaštenje da detaljno pregledaju vozila, prtljag, ali i lične stvari, bez obzira na to da li se radi o turistima, poslovnim ljudima ili tranzitnim putnicima. Ukoliko se u paketu ili torbi pronađe neprijavljena gotovina, pošiljalac ili primalac dužni su da u roku od 30 dana dostave svu potrebnu dokumentaciju o porijeklu novca. U suprotnom, slijede dodatne sankcije.
Važno je istaći da sam postupak prijave gotovine nije komplikovan niti skup. Dovoljno je popuniti obrazac na granici i navesti iznos koji se prenosi. Ako je novac legalno stečen, ne postoji rizik od njegovog oduzimanja. Uprkos tome, mnogi se i dalje odlučuju na rizik, vjerujući da neće biti kontrolisani ili da će „proći ispod radara“. Međutim, praksa pokazuje suprotno – kontrole su česte, a kazne visoke.
- Posljedice neprijavljivanja ne završavaju se samo na novčanim kaznama. Evidentiran prekršaj može imati dugoročne posljedice po pravni status osobe. U određenim slučajevima, takvi zapisi mogu otežati dobijanje viza, ulazak u druge zemlje ili čak stvarati probleme prilikom budućih poslovnih putovanja. Drugim riječima, trenutna nepažnja može imati dugotrajan uticaj na slobodu kretanja.
Zato se putnicima savjetuje da prije polaska dobro razmisle o količini gotovine koju nose. U vremenu kada su elektronska plaćanja sve dostupnija, nošenje velikih svota novca često i nije nužno. Ipak, ukoliko postoji potreba za većim iznosom, transparentnost je jedina sigurna opcija. Prijava gotovine nije znak sumnje, već poštovanja zakona.
Na kraju, kako zaključuje i Blic, poštovanje propisa o prijavi gotovine ne treba posmatrati kao birokratsku prepreku, već kao vid lične odgovornosti. Pravilnim postupanjem putnici štite ne samo svoj novac, već i svoj ugled, pravnu sigurnost i miran početak odmora. U vremenu kada jedno nepromišljeno ponašanje može skupo koštati, informisanost i iskrenost ostaju najbolji saveznici svakog ko prelazi granicu
