Tokom zime koja je iza nas, stanovnici Bosne i Hercegovine, ali i brojni zaljubljenici u prirodu, svjedočili su prizorima koji su mnoge ostavili bez riječi. Umjesto očekivanog zimskog mira, snijega i tišine u planinama, pojedini krajevi su ponudili sasvim drugačiju sliku.
- Ljudi su, šetajući šumskim i planinarskim stazama, nailazili na gmizavce – zmije i guštere – koji su se slobodno kretali i sunčali, kao da je proljeće već stiglo. Ovakvi susreti, koji su do prije samo nekoliko godina bili gotovo nezamislivi, izazvali su nelagodu, ali i duboku zabrinutost. Pojava hladnokrvnih životinja usred zime mnogima je djelovala kao jasan znak da se prirodni poredak ozbiljno poremetio, a pitanja o uzrocima i posljedicama počela su se nizati brže nego ikada.
U danima oko novogodišnjih i božićnih praznika, kada bi priroda trebala biti u fazi potpunog mirovanja, temperature su u pojedinim dijelovima zemlje dosezale vrijednosti koje su bliže proljetnim nego zimskim. Upravo su ti topli periodi stvorili uslove u kojima su gmizavci reagovali instinktivno, izlazeći iz svojih skrovišta.
- Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine, zajedno s platformama BH Meteo i regionalnim izvještajima koje je prenosila Al Jazeera Balkans, ukazao je na trend sve blažih zima i značajno povišenih prosječnih temperatura. Ovi domaći izvori jasno upozoravaju da takve pojave više nisu izuzetak, već sve češća pojava koja potvrđuje dugoročne promjene klime u regionu. Kada zima izgubi stabilnu hladnoću, prirodni ciklusi postaju nepredvidivi, a posljedice osjećaju i ljudi i životinje.
Gmizavci, kao hladnokrvne životinje, u potpunosti zavise od temperature okoline. Njihov organizam funkcioniše prema jasnom biološkom ritmu koji im nalaže da zimu provedu u stanju hibernacije. Kada taj ritam bude poremećen, tijelo dobija pogrešne signale. Prerana aktivnost znači nepotrebno trošenje energije, koja je ključna za preživljavanje do proljeća, kada se ponovo pojavljuje hrana. Ako se topli dani iznenada prekinu naglim zahlađenjem, mnoge jedinke nemaju dovoljno snage da prežive povratak hladnoće. Upravo u tome stručnjaci vide jednu od najvećih opasnosti – ne u samom izlasku zmija, već u dugoročnom iscrpljivanju populacije.
- Svjedočenja planinara dodatno su pojačala osjećaj zabrinutosti. Ljudi su opisivali zmije sklupčane na kamenju, guštere kako prelaze staze i prizore koji su do sada bili rezervisani za april ili maj. Društvene mreže ubrzo su se ispunile snimcima i fotografijama, uz komentare koji su se kretali od nevjerice do straha. Mnogi su se pitali da li je riječ o izolovanim slučajevima ili o jasnom upozorenju koje priroda šalje. U toj mješavini emocija preovladavala je spoznaja da se godišnja doba više ne ponašaju onako kako su ljudi navikli.
- Stručnjaci iz oblasti ekologije i zoologije ističu da posljedice ovakvih pojava ne pogađaju samo gmizavce. Cijeli ekosistem može biti doveden u neravnotežu. Gmizavci imaju važnu ulogu u kontroli populacije insekata i sitnih glodara, ali su i važan izvor hrane za druge životinje. Ako njihova brojnost opadne zbog iscrpljivanja ili uginuća, lančana reakcija može zahvatiti brojne vrste. O ovoj temi su opširno izvještavali domaći portali poput Klix.ba, N1 BiH i Radiosarajevo.ba, prenoseći stavove stručnjaka koji naglašavaju da se ne radi o prolaznoj anomaliji. Ovi izvori jasno naglašavaju da su gmizavci među prvim vrstama koje reaguju na klimatske promjene, što ih čini svojevrsnim pokazateljem stanja prirode.
Kroz istoriju, neobično ponašanje životinja često je tumačeno kao loš znak ili upozorenje na predstojeće nesreće. Iako savremena nauka nudi racionalna objašnjenja, simbolika ovakvih pojava i dalje snažno utiče na ljude. Susret sa zmijom usred zime ne izaziva samo instinktivni strah, već i osjećaj da nešto duboko nije u redu. Ta emocionalna reakcija često postaje pokretač šire rasprave o ljudskom odnosu prema prirodi i posljedicama nemarnog ponašanja. Ljudi se sve češće pitaju da li su klimatske promjene apstraktan pojam ili realnost koja se već odvija pred njihovim očima.
- Zahvaljujući brzom širenju informacija, ovakvi događaji danas imaju daleko veći odjek nego ranije. Snimci gmizavaca u zimskim uslovima dijele se velikom brzinom, a komentari korisnika variraju od panike do poziva na hitne mjere zaštite prirode. Pojedinci i udruženja koriste ove primjere kako bi ukazali na potrebu očuvanja prirodnih staništa i smanjenja štetnih emisija. Ekološki portali i inicijative iz Bosne i Hercegovine sve glasnije upozoravaju da se posljedice klimatskih promjena više ne mogu ignorisati, naglašavajući da je vrijeme za konkretne korake, a ne samo rasprave.
Naučna zajednica jasno poručuje da globalno zagrijavanje ne utiče samo na temperaturu zraka. Mijenjaju se sezonski ciklusi, obrasci padavina i dostupnost hrane. Slični primjeri ponašanja gmizavaca već su zabilježeni i u drugim dijelovima svijeta, gdje su neke vrste promijenile vrijeme parenja ili način ishrane. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini dio je šire slike, globalnog problema koji zahtijeva dugoročne i usklađene mjere. Stručnjaci naglašavaju da prilagođavanje prirode ima svoje granice, te da prebrze promjene mogu imati nepovratne posljedice.
Na kraju, pojava zmija i guštera tokom zimskih mjeseci ne treba se posmatrati samo kao neobičan ili zastrašujući fenomen. To je jasan signal da se granice između godišnjih doba brišu i da se priroda ubrzano mijenja. Umjesto senzacionalizma, potrebni su razumijevanje, edukacija i odgovornost. Domaći ekološki stručnjaci i mediji poručuju da je sada ključni trenutak za djelovanje, jer će način na koji društvo reaguje danas odrediti kakav će svijet ostati budućim generacijama. Gmizavci koji se pojavljuju usred zime nisu slučajnost – oni su tihi, ali jasni glasnici promjena koje više nije moguće ignorisati
