U postu, vernici se ne uzdržavaju samo od hrane, već i od drugih telesnih zadovoljstava. Sveto pismo i crkveni otci smatraju da post ima duboko duhovno značenje, te je potrebno da se vernici uzdrže od mnogih stvari kako bi pročistili dušu. Pored toga, post je vreme kada treba uložiti više napora u duhovnu disciplinu, molitvu i dobročinstva.
- Odricanje tokom posta obuhvata mnogo više od jednostavnog uzdržavanja od jela. Sveto pismo naglašava da nije dovoljno samo kontrolisati unos hrane, već treba postiti i od drugih poroka, kao što su telesne strasti.
Jedan od važnih aspekata posta, prema crkvenim učenjima, odnosi se na uzdržavanje od intimnih odnosa. Telo je opisano kao hram Duha Svetoga, i kao takvo, ne treba ga skrnaviti telesnim željama dok se pripremamo za duhovnu svetost. Mnogi sveštenici naglašavaju da nije samo usta ta koja treba da poste, već i oči, uši, ruke i celo telo.

- Sveti Jovan Zlatousti je u ovom kontekstu izjavio da post nije samo uzdržavanje od hrane, već i od drugih telesnih užitaka. Prema njegovim rečima, “ko svodi post samo na uzdržavanje od hrane, taj sramoti post”. Ove reči podsećaju na to da se post mora prakticirati u celini – sa duhovnim i telesnim uzdržavanjem. Međutim, postoje situacije u kojima se brakovi suočavaju s izazovima, pa sveštenici kažu da je moguće dobiti blagoslov da se seksualni odnosi praktikuju, ako vernici smatraju da ne mogu da izdrže tokom posta.
Iako post podrazumeva uzdržavanje od telesnih strasti, prema učenjima crkve, odnosi u braku nisu ni zabranjeni ni poželjni, ali u slučajevima kada parovi ne mogu da izdrže, bolje je da nastave sa intimnim odnosima nego da stalno misle o tome. Zanimljivo je da vernici koji su u braku ne moraju striktno da se uzdržavaju od seksa, jer se brakovi smatraju prirodnom potrebom koja doprinosi produžetku ljudskog roda. Ipak, u večeri pred pričešće trebalo bi da se vernici uzdrže od svih telesnih zadovoljstava, pa i od seksa, kako bi se pripremili za primanje svetinje kroz pričešće.
- Dodatno, post je i vreme kada treba prestati sa konzumiranjem cigareta. Iako mnogi vernici nisu u mogućnosti da se u potpunosti odreknu pušenja tokom posta, crkva savetuje da se prestane sa pušenjem, naročito pred pričešće, jer se i to smatra telesnim zadovoljstvom koje nije poželjno u ovim danima pročišćenja. Takođe, alkohol, iako nije zabranjen, treba konzumirati u umerenim količinama. Nije dozvoljeno opijanje, ali može se nazdraviti uz malu čašicu u određenim prilikama.

- Zanimljivo je da se tokom posta preporučuje i veća posvećenost molitvi, promišljanju o sopstvenim postupcima i iskorenjivanju negativnih misli. Vernicima se savetuje da postupe u skladu sa jevanđeljskim vrlinama, to jest da nastoje da čine dobra dela, da se ne ponašaju licemerno i da ne iznose svoju postnu praksu pred drugima. Na kraju, post bi trebalo da bude vreme unutrašnjeg pročišćenja i duhovnog uzdizanja, ne samo fizičkog, jer je cilj posta postizanje bližeg odnosa s Bogom.
Prema crkvenim učenjima, deca do sedme godine ne moraju postiti, ali se mogu pričestiti. Ipak, nakon sedme godine, roditelji počinju uvoditi decu u post, i to postepeno, kako bi se izbegao kontraefekat i odbojnost prema postu. U isto vreme, postoje i izuzeci, pa tako trudnice, dojilje i bolesni ljudi mogu dobiti razrešenje od posta, jer se njihovo zdravstveno stanje mora uzeti u obzir. Trudnicama i dojiljama, zbog specifičnih potreba, dozvoljava se da uzimaju lekove ili čak da pojedu obrok ako je to neophodno.
- Na kraju, učenje o postu u crkvi podrazumeva da se vernici posvete svom duhovnom zdravlju, uzdrže od telesnih užitaka i zla, i da, kroz ove žrtve, ostvaruju dublji odnos s Bogom. To je proces koji treba da traje tokom čitavog posta, a ne samo u određenim trenucima.

Upravo zato je važno da se post shvati kao duhovna disciplina, koja obuhvata mnogo više od uzdržavanja od hrane. Sveštenici objašnjavaju da post ima značajnu ulogu u jačanju volje, pročišćavanju duše i pripremi vernika za svetost. Bez obzira na izuzetke koji mogu biti dozvoljeni u određenim okolnostima, post je proces koji uključuje disciplinu i unutrašnje očišćenje, a cilj je slava Božija i unapređenje duhovnog života.






