U Srbiji je od 1. novembra na snazi period obavezne zimske opreme, a vozači koji tokom kontrole ne budu imali propisane pneumatike ili drugu opremu mogu se suočiti s kaznama koje, prema navodima Auto-moto saveza Srbije, idu i do 800.000 dinara. Pravilo važi do 1. aprila naredne godine, ali kalendarski datum sam po sebi ne znači da su zimske gume obavezne na svakom putu i u svakom trenutku.
Suština propisa je preciznija od uobičajene predstave koja se veže za početak novembra. Zimski pneumatici moraju se koristiti onda kada se na kolovozu nalaze snijeg, led ili poledica, dok vožnja na suhim cestama u tom periodu sama po sebi nije sporna. Zbog toga se početak primjene pravila u praksi ne svodi samo na zamjenu guma, nego i na pažljivo praćenje vremenskih prilika i stanja puta.
Dolazak novembra za mnoge vozače znači i početak ozbiljnijih priprema za vožnju u hladnijem dijelu godine. Niže temperature, jutarnji mraz i iznenadne promjene vremena mogu brzo promijeniti uslove na cesti, posebno u ranim jutarnjim satima i noću. Zato se preporučuje da se vozilo ne dovodi u red tek kada padne prvi snijeg, nego unaprijed, prije nego što nastanu gužve u vulkanizerskim radnjama.
Propisi u Srbiji jasno razdvajaju kalendarski period od stvarnih vremenskih uslova. Za putnička vozila to znači da zimska oprema postaje obavezna kada je kolovoz prekriven snijegom, ledom ili poledicom, a ne isključivo zato što je nastupio novembar. U tom smislu, vozač koji se kreće po suhom asfaltu ne krši automatski odredbu samo zato što još nije zamijenio ljetne gume, iako se od njega i dalje očekuje da prati situaciju i bude spreman na promjenu uslova.
U praksi je najvažnije da automobil ima odgovarajuće zimske pneumatike na sva četiri točka. Nije dovoljno promijeniti samo dvije gume, jer različite karakteristike prianjanja na prednjoj i zadnjoj osovini mogu uticati na stabilnost vozila. Kada je podloga klizava, svaka razlika u ponašanju pneumatika može se osjetiti pri kočenju, skretanju ili naglom izbjegavanju prepreke. Upravo zato se insistira na kompletnom setu, a ne na djelimičnom rješenju.

Vozači koji se uglavnom kreću gradskim ulicama ponekad smatraju da ih zimska oprema neće ozbiljnije doticati, ali vremenske prilike rijetko ostaju iste tokom cijelog dana. Ono što je u jednom trenutku suho, već narednog jutra može biti klizavo zbog mraza ili tankog sloja leda. Posebno osjetljive mogu biti dionice koje su hladnije od ostalih, kao što su mostovi, usponi i dijelovi puta u sjeni.
Osim zimskih pneumatika, pravilnik predviđa i korištenje lanaca ili drugih uređaja za povećanje prianjanja. Ta obaveza posebno dolazi do izražaja izvan naseljenih mjesta i na dionicama na kojima saobraćajna signalizacija zahtijeva njihovu upotrebu. Prema važećim pravilima, u naseljenim mjestima vozila ne moraju biti opremljena lancima, ali van grada vozač mora voditi računa i o toj vrsti opreme. Lanci se koriste u skladu sa stanjem kolovoza i oznakama na putu, a potrebno je da odgovaraju najmanje dvama pogonskim točkovima.
Zbog početka zimske sezone pojačano je interesovanje za vulkanizerske usluge, a upravo tada nastaju i najčešće gužve. Vozačima se savjetuje da pregled i pripremu automobila ne ostavljaju za posljednji trenutak, jer prvi ozbiljniji snijeg često dođe u vrijeme kada su radionice već opterećene. Pravovremena zamjena ne znači samo ispunjavanje zakonske obaveze, već i veći komfor u trenutku kada se vremenske prilike pogoršaju.
Finansijski dio priče nije zanemariv. Prema podacima Auto-moto saveza Srbije, rasponi kazni zavise od toga da li je prekršaj počinilo fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice. Za fizička lica predviđene su kazne od 6.000 do 20.000 dinara, za preduzetnike od 50.000 do 200.000 dinara, a za pravna lica od 100.000 do 800.000 dinara. Ipak, navedeni iznosi nisu jedinstvena kazna koja automatski slijedi svakom vozaču bez zimskih guma, jer konkretna sankcija zavisi od utvrđenog prekršaja i zakonske norme koja se primjenjuje.

Važno je i razlikovati situaciju u kojoj vozač nema propisanu opremu od one u kojoj se utvrdi tehnička neispravnost vozila. U oba slučaja posljedice mogu biti ozbiljne, ali pravni osnov nije isti. Zato se ne može govoriti o jednoj univerzalnoj kazni za sve okolnosti, već o rasponu koji zavisi od toga šta je tačno ustanovljeno tokom kontrole.
Zimska oprema nije važna samo zbog mogućnosti sankcionisanja. Pneumatici prilagođeni hladnim uslovima doprinose boljem prianjanju, stabilnijem kretanju i sigurnijem kočenju na snijegu i poledici. To je posebno bitno na dionicama gdje se uslovi mijenjaju iz kilometra u kilometar, pa automobil koji je na jednom dijelu puta vozio bez problema već nekoliko trenutaka kasnije može naići na znatno težu podlogu.
Prilikom zamjene pneumatika ne treba gledati samo oznaku da je riječ o zimskoj gumi. Dubina gazećeg sloja mora biti najmanje četiri milimetra kada se koristi kao propisana zimska oprema, a kod novih guma šara je obično znatno dublja, često oko osam milimetara, zavisno od proizvođača i modela. Kako se guma troši, opada i njena sposobnost da zadrži prianjanje na zahtjevnoj podlozi, pa čak i naizgled očuvan pneumatik može izgubiti dio svojih svojstava.
Uz dubinu šare, treba provjeriti i eventualna oštećenja, nejednako trošenje i starost pneumatika. Guma koja spolja djeluje uredno može biti slabijeg kvaliteta zbog dugog stajanja ili nepravilnog skladištenja. Zbog toga je korisno da stanje pregleda stručna osoba u vulkanizerskoj radionici, naročito ako vozač nije siguran da li oprema zaista odgovara uslovima u kojima će vozilo biti korišteno.
Za mnoge vozače u Srbiji period od 1. novembra do 1. aprila znači pojačanu pažnju na tehničko stanje automobila i na ono što se dešava na cesti. Pravila su jasna, ali i vrijeme zna biti nepredvidivo, pa se od vozača očekuje da ne čekaju prve ozbiljne padavine kako bi se pripremili. U takvim uslovima razlika između uredno pripremljenog vozila i onog koje nije prošlo provjeru može postati vidljiva već pri prvom kočenju na hladnom, klizavom kolovozu.





