Masimo Savić je jedan od najcenjenijih i najvoljenijih muzičara bivše Jugoslavije, čija je životna priča toliko neobična i emotivna da bi mogla postati inspiracija za filmski scenarij.
- Od mladalačkih dana, kroz turbulentan privatni život, pa sve do njegove veličanstvene, ali tragične karijere, Masimo je bio simbol borbe, talenta i posvećenosti muzici. Njegovo ime zauvek će ostati urezano u sećanju ljubitelja rock muzike širom Balkana. Nažalost, njegova priča ima i tugu, a završila se na način koji ni najbliži nisu mogli da zamisle.
Rođen je u vreme kada su se svetovi njegovih roditelja raspali. Kako je sam pričao, otac i majka su se razveli dok je bio još dete, a to je bio samo početak njegovih životnih izazova. Odrastajući bez oca, Masimo je gajio duboku tugu, ali se ujedno osetio odgovornim za svoju porodicu, pa je u mladosti pomagao svojoj majci.

- Iako je njegov otac bio prisutan na neki način, šaljući poklone i pokušavajući da održava kontakt, Masimo je ubrzo ostao bez njega, jer je otac preminuo od leukemije. Ove rane koje je nosio iz detinjstva uticale su na njegov razvoj i oblikovale njegov pogled na svet. „Nije lako kada ostaneš bez roditelja“, istakao je u intervjuima, naglašavajući kako je to oblikovalo njegov odnos prema životu i porodici. Ovaj emotivni deo priče često je pominjan u novinama, a Blic ističe da je upravo ta rana na neki način oblikovala njegovu ličnost i pristup roditeljstvu.
Kako bi dalje nastavio sa životom, Masimo se preselio sa majkom u Italiju, da bi potom usledila selidba u Australiju, gde je proveo nekoliko godina. Tokom svog boravka u Australiji, Masimo je naučio engleski jezik, ali se ubrzo vratio u rodnu Istru, gde je opet morao da uči hrvatski. Njegovo iskustvo odrastanja u različitim kulturama i jezicima uticalo je na njegov pogled na svet. Međutim, povratak u Zadar nije bio jednostavan. Naime, upao je u loše društvo, a jedan od ključnih trenutaka u njegovom životu bio je susret sa socijalnim radnikom Branimir, koji ga je, prema njegovim rečima, spasio. Branimir je bio osoba koja je shvatila njegov potencijal i pomogla mu da izbegne dalja problema sa zakonom. Kurir piše da je upravo ta pomoć bila presudna, jer je Masimo tada shvatio koliko je važno imati pravu podršku u životu.
- Njegov uspon na muzičkoj sceni nije bio slučajan. Početak je bio u grupi “Dorijan Grej”, gde je napravio svoj prvi korak ka slavi. Te osamdesete godine bile su zlatno doba muzike, a Masimo je bio deo tog kreativnog talasa. U saradnji sa grupama poput “EKV” i “Film”, stekao je dragocena iskustva, koja će oblikovati njegov kasniji rad. Mondo otkriva da su te godine bile ključne za Masimovu karijeru, jer su ga spojile sa najvažnijim ličnostima jugoslovenske rock scene, ali su ga istovremeno suočile sa mnogim izazovima, poput konzumiranja droga. Droga je bila prisutna u društvu u kojem je boravio, ali Masimo je uvek znao gde su mu granice. On je bio svestan posledica, pa je svoje iskustvo sa drogama video kao mladalački eksperiment, ali nikada nije dozvolio da ga to uništi.

- Najveći izazov za Masima usledio je u poslednjim godinama života. Iako su godine prolazile, a slava je rasla, njegova borba sa bolešću bila je neizbežna. U decembru 2022. godine, Masimo je saznao da ima rak pluća. Uprkos teškoj dijagnozi, odlučio je da peva do poslednjeg trenutka, održavši svoj poslednji koncert u zagrebačkoj Areni, i to sa drenom u plućima. Ovaj koncert je postao njegov „životni koncert“, kako je i sam rekao. Kurir piše da je Masimo, uprkos upozorenju lekara, insistirao na tom nastupu, verujući da je to njegova dužnost kao umetnika, ali i kao čoveka. Njegova posvećenost muzici, kao i njegov hrabri izbor da peva do poslednjeg trenutka, postali su inspiracija za mnoge, a njegova smrt ostavila je prazninu na muzičkoj sceni Balkana.
Iako je imao sve da postane još veća muzička legenda, Masimo je u poslednjim danima života odlučio da bude što bliži svojoj porodici. Njegova ćerka Mirna bila je osoba koju je najviše voleo, a o njenoj pameti i odgovornosti uvek je govorio sa ponosom. Blic piše da je Masimo bio primer odgovornog oca, koji je želeo da zaštiti svoju ćerku od istih grešaka koje je pravio u mladosti. U poslednjim mesecima života, Masimo je pričao o svom životu, o svojim greškama i o tome kako je postao bolji čovek zahvaljujući svojoj porodici. Ova porodična dinamika bila je ključna za njega, jer je uspeo da stvori zdravu i srećnu porodicu, uprkos svim životnim nedaćama.

Masimo Savić je, bez sumnje, bio muzički heroj koji je živeo punim plućima, iako su ga te iste pluća na kraju izdala. Njegova hrabrost i posvećenost muzici ostavili su neizbrisiv trag na generacije. Njegova priča nije samo o uspehu na sceni, već i o borbi sa sopstvenim demonima, o ljubavi prema porodici i o tome što znači biti pravi umetnik. Masimo će zauvek živeti u srcima svojih fanova, a njegove pesme će odzvanjati kao eho kroz godine koje dolaze






