Upozorenje građanima: Više od milion paketića past će s neba, ne smijete ih dirati golim rukama

Građani Hrvatske tokom druge polovine oktobra mogu primijetiti male tamnosmeđe mamce na livadama, u šumama i drugim prirodnim područjima. Riječ je o posebnoj akciji vakcinacije lisica protiv bjesnoće, koja se provodi izbacivanjem mamaca iz aviona. Nadležno ministarstvo objavilo je raspored letova i važno upozorenje: pronađene mamce ne treba dirati, a u određenim situacijama neophodne su posebne mjere opreza.

Jesenska akcija oralne vakcinacije lisica u Hrvatskoj započela je 21. oktobra 2026. godine, prema najavi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Tokom kampanje avioni raspoređuju veliki broj posebno pripremljenih mamaca koji sadrže vakcinu protiv bjesnoće. Cilj je održavati zaštitu među divljim životinjama i spriječiti ponovno širenje bolesti koja može predstavljati ozbiljnu opasnost i za ljude.

Iako prizor aviona koji lete iznad određenih područja i izbacuju predmete može izazvati znatiželju, riječ je o planiranoj veterinarskoj preventivnoj mjeri. Slične akcije organizuju se već godinama, a upravo zahvaljujući njihovom provođenju Hrvatska je ostvarila značajan napredak u kontroli bjesnoće kod divljih životinja.

Posebna pažnja posvećena je informisanju stanovništva jer mamci ponekad mogu završiti u blizini naselja, na zelenim površinama ili u dvorištima. Oni nisu namijenjeni ljudima ni kućnim ljubimcima, nego prvenstveno lisicama. Zbog toga je važno prepoznati njihov izgled i razumjeti kada ih treba ostaviti na mjestu, a kada se mogu pažljivo ukloniti.

Poznat raspored akcije: Gdje i kada polijeću avioni?

Prema službenom planu, ovogodišnja jesenska kampanja počinje s aerodroma Vinkovci-Sopot, odakle se mamci raspoređuju na sjevernim područjima Hrvatske. Nakon prve faze predviđeno je postepeno premještanje aktivnosti prema ostalim dijelovima zemlje, kako bi se obuhvatilo područje određeno programom vakcinacije.

Za aerodrom u Vinkovcima planirano je razdoblje od 21. do 24. oktobra. Sljedeća etapa predviđena je od 24. do 26. oktobra, kada bi avioni trebali polijetati iz Varaždina. Distribucija iz aerodroma na Krku najavljena je od 26. do 29. oktobra, dok se završna faza planira iz Brača, od 29. do 31. oktobra 2026. godine.

Riječ je o najavljenim terminima, a stvarni raspored letova može zavisiti od vremenskih prilika i drugih uslova neophodnih za njihovo sigurno provođenje. Zbog toga građani ne trebaju očekivati da će avioni nužno biti prisutni na određenom području tokom cijelog predviđenog razdoblja.

Program obuhvata kopneno područje Hrvatske, dok su jadranski otoci izuzeti iz polaganja mamaca u 2026. godini. Važno je naglasiti da korištenje aerodroma na Krku i Braču ne znači da se vakcinalni mamci raspoređuju po tim otocima. Te lokacije služe kao polazišta aviona za druge dijelove teritorije obuhvaćene programom.

Zašto se lisice vakcinišu iako Hrvatska godinama nema zabilježen slučaj bjesnoće?

Bjesnoća je ozbiljna virusna bolest koja može zahvatiti sisare, uključujući divlje i domaće životinje, ali i ljude. Najčešći način prenošenja je ugriz zaražene životinje, kada virus iz njene pljuvačke može dospjeti u organizam. Bolest je posebno opasna jer nakon pojave kliničkih simptoma gotovo uvijek završava smrtnim ishodom.

U evropskim prirodnim ekosistemima lisice su među važnim životinjama koje mogu održavati kruženje virusa bjesnoće. Njihov kontakt s drugim divljim životinjama, ali i povremeni dolasci u blizinu naselja, mogu otvoriti mogućnost daljnjeg širenja zaraze. Zbog toga je vakcinacija lisica jedna od ključnih preventivnih mjera kojima se štite i domaće životinje.

Hrvatska je sistematsku oralnu vakcinaciju lisica započela 2011. godine. Program se provodi u proljetnoj i jesenskoj sezoni, pri čemu svaki period ima svoju ulogu. U jesen se nastoji osigurati zaštita prije sezone parenja lisica, dok je proljetna akcija važna za obuhvatanje mladih životinja koje su se pojavile u populaciji.

Posljednji zabilježeni slučaj bjesnoće u Hrvatskoj bio je 2014. godine. Nakon višegodišnje primjene preventivnih mjera, Evropska komisija je 2021. godine Hrvatskoj dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće. Taj rezultat ne znači da je potreba za oprezom prestala, posebno imajući u vidu kretanje životinja i mogućnost unošenja bolesti iz drugih područja.

Zbog toga se program nastavlja i nakon postizanja statusa zemlje slobodne od bolesti. Osim vakcinacije, provodi se i nadzor zdravstvenog stanja divljih životinja. Stručne službe laboratorijski ispituju uzorke kako bi pratile eventualnu pojavu virusa i provjeravale uspješnost prethodnih kampanja.

Program ima podršku Evropske unije, a prema informacijama nadležnog ministarstva, odobreno sufinansiranje obuhvata period do 2027. godine. Daljnje aktivnosti trebale bi zavisiti od epidemiološkog stanja i procjene opasnosti od ponovnog unošenja bjesnoće, uključujući situaciju u susjednim državama.

Kako izgledaju mamci i šta se nalazi u njihovoj unutrašnjosti?

Vakcinalni mamci imaju tamnosmeđu površinu i svojim oblikom podsjećaju na manje kolačiće. Njihov miris je intenzivan jer je namijenjen privlačenju divljih životinja. Upravo takav vanjski omotač omogućava da lisice pronađu mamac i zagrizu ga, čime dolaze u kontakt s vakcinom smještenom u njegovoj sredini.

U unutrašnjosti se nalazi plastično-aluminijska kapsula ispunjena tečnom vakcinom Rabadrop, proizvođača Bioveta. Prema službenim informacijama, ona sadrži oslabljeni virus bjesnoće soja SAD Clone. Kada životinja zagrize mamac, kapsula se probija, a vakcina dolazi u kontakt sa sluznicom usne šupljine.

Na taj način započinje stvaranje imunološke zaštite. Ministarstvo navodi da vakcinisane lisice razvijaju imunitet u razdoblju od približno 21 dan, a zaštita traje najmanje 12 mjeseci. Zato je važno da mamci ostanu dostupni životinjama kojima su namijenjeni i da ih ljudi ne uklanjaju iz prirode.

U mamcima se nalazi i tetraciklin, koji se koristi kao marker. Njegovo prisustvo u zubima omogućava stručnjacima da naknadno utvrde je li lisica pojela vakcinalni mamac. Takve provjere dio su praćenja rezultata kampanje i pomažu u procjeni obuhvata vakcinacije.

Distribucija se ne provodi nasumično. Avioni imaju posebnu opremu, GPS sisteme i softver za određivanje mjesta ispuštanja. Planirana gustoća iznosi približno 25 mamaca po kvadratnom kilometru. Prema opisanom rasporedu, linije leta udaljene su oko 500 metara, dok se između pojedinačnih mamaca nastoji održati razmak od približno 80 metara.

Šta uraditi ako mamac pronađete u dvorištu, parku ili blizu djece?

Najjednostavnije pravilo odnosi se na mamce pronađene u prirodi: ne treba ih dirati niti pomicati. Oni su postavljeni kako bi ih pronašle lisice, a uklanjanje s predviđenog područja može smanjiti uspješnost vakcinacije. Neoštećen mamac, prema Ministarstvu, nije opasan za zdravlje ljudi, ali njegova površina ima snažan miris koji se može prenijeti na kožu.

Drugačije se postupa ako mamac završi u dvorištu porodične kuće, na dječijem igralištu ili drugoj javnoj površini na kojoj bi mogao izazvati neželjeni kontakt. U takvoj situaciji dopušteno ga je premjestiti u najbliži grm izvan dvorišta ili na rub šume, ali samo uz odgovarajuću zaštitu ruku i bez direktnog dodira kože s mamcem.

Zaštitne rukavice posebno su važne kada osoba mora rukovati pronađenim mamcem. Nije preporučljivo otvarati ga radi provjere sadržaja niti pokušavati izvaditi kapsulu. Njegova namjena je vakcinacija divljih životinja, pa se s njim ne treba postupati kao s običnim otpadom ili predmetom koji može poslužiti za igru.

Ako je vanjski omotač oštećen i iz kapsule curi vakcinalna tečnost, takav mamac više nije djelotvoran za predviđenu vakcinaciju. Prema službenim preporukama, uz obaveznu zaštitu ruku može se staviti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru radi pravilnog uklanjanja.

Ako je osoba dodirnula samo vanjski omotač, potrebno je temeljito oprati ruke vodom i sapunom. Međutim, ako sadržaj kapsule dođe u dodir s kožom ili sluznicama, Ministarstvo preporučuje da se osoba odmah obrati ljekaru. Takav kontakt ne treba zanemarivati niti samostalno procjenjivati potrebu za medicinskim pregledom.

Vlasnici pasa i mačaka također trebaju znati da mamci nisu namijenjeni njihovoj vakcinaciji. Ministarstvo navodi da nisu opasni za kućne ljubimce, ali životinja koja pronađe ili pojede mamac ne smatra se zaštićenom od bjesnoće. Redovna vakcinacija kućnih ljubimaca i dalje se mora provoditi u skladu s veterinarskim preporukama i važećim obavezama.

Tokom trajanja kampanje korisno je dodatno obratiti pažnju na pse prilikom šetnje, naročito u blizini šuma i livada. Iako je mamac osmišljen za divlje životinje, kućni ljubimci mogu ga pronaći iz znatiželje. Vlasnici zato trebaju izbjegavati nepotrebno rukovanje mamcima i voditi računa o tome da njihovi ljubimci ne ometaju predviđenu distribuciju.

Nadležne službe posebno podsjećaju i na postupanje nakon ugriza ili ogrebotine životinje. Bez obzira na to ima li Hrvatska status zemlje slobodne od bjesnoće, takve povrede zahtijevaju ozbiljan pristup. Ranu je potrebno odmah temeljito prati velikom količinom tekuće vode i sapuna, a zatim što prije potražiti pomoć ljekara ili najbliže antirabične jedinice.

Zdravstveni radnici procjenjuju okolnosti povrede i odlučuju jesu li potrebne dodatne mjere, uključujući zaštitu od bjesnoće. Pravovremeno postupanje izuzetno je važno jer se preventivna zaštita nakon mogućeg izlaganja virusu mora provesti prije pojave simptoma bolesti.

Jesenska vakcinacija lisica predstavlja nastavak dugoročnog programa zaštite zdravlja ljudi i životinja. Tokom narednih dana stanovnici pojedinih dijelova Hrvatske mogu primijetiti avione uključene u raspoređivanje mamaca, ali sama pojava takvih letova ne predstavlja razlog za uznemirenost. Mnogo je važnije znati prepoznati vakcinalne mamce i postupati u skladu s preporukama nadležnih službi.

Detaljan raspored i sigurnosne upute objavljeni su u službenom saopćenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske. Dodatne informacije mogu se dobiti putem Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, posebno ako postoje nedoumice o izgledu pronađenog mamca ili pravilnom postupanju nakon kontakta s njim.