Glumac Zoran Rankić ostao je upamćen kao jedno od prepoznatljivih lica domaće televizije, posebno kroz ulogu Popare u seriji „Srećni ljudi“. Iza popularnog lika krila se biografija umjetnika koji je decenijama stvarao na pozorištu, filmu i televiziji, a kasnije pronašao novi oblik izražavanja kroz književnost.
Zoran Rankić preminuo je 9. decembra 2019. godine u 84. godini života, poslije duge i teške bolesti. Tokom karijere ostavio je trag u različitim oblastima umjetnosti, ali ga je veliki broj gledalaca najviše pamtio po ulozi direktora Popare u televizijskoj seriji „Srećni ljudi“.
Lik autoritativnog, temperamentnog i pomalo strogog rukovodioca postao je jedan od upečatljivijih likova domaće televizije. Njegov način govora, držanje i specifičan humor učinili su da Popara ostane dio televizijskog nasljeđa devedesetih godina.
POZADINA DOGAĐAJA
Zoran Rankić rođen je 1935. godine u Derventi. Njegova umjetnička karijera počela je veoma rano, kada je 1951. godine postao član Narodnog pozorišta u Sarajevu. Nakon više od decenije rada u toj kući, nastavio je put u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, gdje je bio član do 1996. godine.
Glumac širokog talenta koji nije želio da ga pamte samo po jednoj ulozi
Iako je Popara postao njegova najprepoznatljivija televizijska uloga, Rankić je tokom života ostvario mnogo više od toga. Igrao je u filmovima, televizijskim projektima i brojnim pozorišnim predstavama, gradeći karijeru koja je trajala više decenija.
Publika ga pamti i po ulozi Nikole Kalabića u seriji „Poslednji čin“, kao i po radu u pozorištu. Bio je prvak Beogradskog dramskog pozorišta, a osim glume bavio se režijom, dramaturgijom, pisanjem poezije i satire.
Njegov odnos prema umjetnosti bio je drugačiji od klasičnog shvatanja glumačke karijere. Rankić nije želio da se njegovo stvaralaštvo završi samo na sceni, već je kroz različite forme nastavljao da izražava svoje ideje.
„Nisam želeo da i meni pred odlazak u penziju pričaju ono: ‘Dragi naš, bio si nam oslonac, zvaćemo te, dao si mnogo za nas…’, a posle te svi zaborave. Da bih sve to izbegao, zaključao sam se u šminkernici, napisao krejonom na ogledalu ‘Živela sloboda’ i iskočio sam kroz prozor. Srećom, ta prostorija je bila u prizemlju. Eto tako sam se oprostio od glume.“
Ovaj način oproštaja od glume Rankić je svojevremeno opisao kao ličnu odluku kojom je želio da izbjegne klasičan završetak karijere. Kako je objasnio, želio je sam da izabere trenutak kada će zatvoriti jedno poglavlje života.
Nakon odlaska sa scene nije prestao da stvara. Umjesto reflektora i kamera, okrenuo se pisanju, oblasti kojoj je i ranije bio posvećen.
Nova faza života: knjige, poezija i aforizmi
U kasnijim godinama Rankić se sve više posvetio književnosti. Pisanje je za njega predstavljalo nastavak umjetničkog puta, samo kroz drugačiji oblik izražavanja.
„Napisao sam i objavio o svom trošku 16 knjiga.“
— Zoran Rankić
Među njegovim djelima nalaze se zbirke poezije „Aorist“ i „Ekser“, kao i knjige aforizama „Balkanski nervčik“ i „Kod cara u podne“. Kroz književnost je nastavio da govori o društvu, ljudskim osobinama i vremenu u kojem je živio.
Njegovi saradnici često su naglašavali da je bio obrazovan, svestran i posvećen radu. Za njega gluma nije bila samo profesija, već dio šireg umjetničkog pogleda na život.
ŠIRA SLIKA
Život Zorana Rankića pokazuje primjer umjetnika koji se nije zaustavio na jednoj oblasti. Pored televizijskih i pozorišnih uloga, iza sebe je ostavio književna djela i trag u različitim granama kulture.
Sahrana i posljednji ispraćaj velikog umjetnika
Nakon smrti, Rankić je sahranjen tri dana kasnije na Novom bežanijskom groblju. Prema tadašnjim medijskim izvještajima, ispraćaju je prisustvovalo oko tridesetak ljudi, među kojima su bili i njegovi kolege iz svijeta glume.
Među prisutnima bili su Vlasta Velisavljević i Ljiljana Lašić. Na kovčegu se nalazio vijenac od bijelog cvijeća sa porukom: „Hvala ti za ljubav i mudrost“.
„Po svemu ću ga pamtiti. Bio je divan, a i branio me je.“
— Vlasta Velisavljević
Iako je broj ljudi na sahrani privukao pažnju javnosti, njegovi poznanici su kasnije govorili da posljednje godine njegovog života nisu bile obilježene potpunom samoćom. Prema njihovim riječima, prijatelji su ga posjećivali i bili uz njega.
KLJUČNE INFORMACIJE
- Rođen 1935. godine u Derventi.
- Najpoznatiji po ulozi Popare u seriji „Srećni ljudi“.
- Ostvario brojne filmske, televizijske i pozorišne uloge.
- Napisao i objavio 16 knjiga.
- Preminuo 9. decembra 2019. godine u 84. godini.
Zoran Rankić ostao je upamćen kao glumac čiji je jedan televizijski lik obilježio generacije, ali njegova umjetnička vrijednost bila je mnogo šira od jedne uloge. Njegov rad u pozorištu, književnosti i televiziji svjedoči o čovjeku koji je cijeli život proveo stvarajući.
Za publiku će zauvijek ostati Popara, ali iza tog imena nalazi se priča o umjetniku koji je posljednje godine života proveo upravo onako kako je želio – uz riječi, ideje i stvaranje.
