Kopriva se u mnogim domaćinstvima tretira kao korov koji treba ukloniti, ali među uzgajivačima peradi odavno ima sasvim drugačiju ulogu. Zbog vitamina, minerala i biljnih pigmenata koje sadrži, pravilno pripremljena kopriva može poslužiti kao dopuna uravnoteženoj ishrani kokoški, posebno u periodima kada nema dovoljno svježeg zelenila.
Uzgoj kokoški nesilica ne zavisi od jednog „čudesnog“ sastojka. Količina i kvalitet jaja povezani su sa starošću kokoške, genetikom, zdravljem, dužinom dnevnog svjetla, uslovima držanja i, prije svega, kompletnom ishranom. Ipak, domaćini su generacijama koristili različito zelenilo kao dopunu osnovnom obroku, a među biljkama koje se često spominju nalazi se upravo kopriva.
Njena velika prednost je dostupnost. Raste na brojnim mjestima, može se koristiti svježa nakon odgovarajuće pripreme ili sačuvati sušenjem za hladniji dio godine. U izvornom tekstu kopriva se posebno ističe zbog sadržaja kalcija, željeza, kalija, magnezija, fosfora, vitamina A, C i K, vitamina B grupe te biljnih proteina.
To, međutim, ne znači da ona može zamijeniti kompletnu hranu za nesilice. Kokoškama su za redovnu proizvodnju jaja potrebni pravilno izbalansirani proteini, energija, aminokiseline, minerali i vitamini. Kopriva zato ima više smisla kao dodatak raznovrsnom obroku nego kao glavni izvor hranljivih materija.
Zašto se kopriva tradicionalno daje kokoškama
Jedan od razloga njene popularnosti je mineralni sastav. Kalcij je posebno važan za kokoške nesilice jer je potreban za stvaranje ljuske jajeta. Ako ga u ukupnom obroku nema dovoljno, mogu se pojaviti jaja s tankom ili slabije formiranom ljuskom. Zbog toga se u ishrani nesilica često koriste i dodatni izvori kalcija, poput školjki ili odgovarajućih mineralnih dodataka.
Kopriva sadrži i biljne pigmente, uključujući karotenoide. Upravo zelenilo u obroku može uticati na intenzitet boje žumanca. Tamnija boja, međutim, sama po sebi ne znači da je jaje automatski zdravije ili kvalitetnije u svakom pogledu; ona prije svega pokazuje prisustvo određenih pigmenata u ishrani kokoške.
U izvornom tekstu navodi se da redovno uključivanje koprive može doprinijeti boljoj kondiciji jata, čvršćoj ljusci i stabilnijoj proizvodnji. Takve tvrdnje treba posmatrati u kontekstu ukupne ishrane: ako kokoška već prima potpuno uravnoteženu hranu, dodavanje jedne biljke neće nužno izazvati dramatičnu promjenu u broju jaja.
POZADINA DOGAĐAJA
Nesivost nije određena samo hranom. Kokoške prirodno mogu nositi manje jaja tokom zime, mitarenja, bolesti, stresa ili sa starenjem. Zbog toga koprivu treba posmatrati kao dopunski izvor hranljivih materija, a ne kao sredstvo koje može garantovati jaja tokom cijele godine.
Vitamin A važan je za niz fizioloških procesa, dok vitamini B grupe učestvuju u metabolizmu. Minerali poput željeza i magnezija takođe imaju svoju ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Kada je osnovni obrok siromašan ili jednoličan, raznovrsno zelenilo može pomoći da prehrana bude bogatija.
Ipak, pojava slabih ljuski, nagli pad nesivosti ili promjene u ponašanju jata ne bi trebalo automatski pripisivati nedostatku koprive ili jednog vitamina. Takvi znakovi mogu imati više uzroka, pa je kod dugotrajnijih problema korisno provjeriti kvalitet hrane, zdravstveno stanje, parazite, uslove držanja i dostupnost vode.
Kako pripremiti koprivu prije nego što je ponudite jatu
Svježe ubrana kopriva prekrivena je sitnim dlačicama koje pri dodiru mogu izazvati peckanje i iritaciju. Zbog toga se u izvornom savjetu preporučuje da se prije davanja kokoškama pripremi na način kojim se smanjuje njena žarnost.
Jedna mogućnost je uvenuće. Nakon branja kopriva se može ostaviti određeno vrijeme da povene, a zatim sitno nasjeckati i pomiješati s drugom hranom. Drugi način je kratko prelijevanje vrućom vodom, nakon čega se biljka ohladi, ocijedi i usitni prije dodavanja obroku.
Treća opcija, posebno praktična za zimu, jeste sušenje. Kopriva se može osušiti na suhom i prozračnom mjestu, zaštićenom od vlage, a zatim izmrviti i čuvati za mjesece kada na otvorenom nema dovoljno zelenih biljaka. Tako domaćinstvo može napraviti vlastitu zalihu dopunskog biljnog materijala.
KLJUČNE INFORMACIJE
- Kopriva treba biti samo dodatak kompletnoj ishrani nesilica.
- Može se ponuditi uvenula, termički omekšana ili osušena i usitnjena.
- Ne treba je brati uz prometne ceste ili na površinama tretiranim pesticidima.
- Izvori kalcija u ukupnom obroku posebno su važni za kvalitet ljuske.
- Nagli ili dugotrajan pad nesivosti može imati više uzroka osim prehrane.
Važno je i mjesto berbe. Koprivu koja raste neposredno uz saobraćajnice, industrijske površine ili zemljište tretirano sredstvima koja nisu namijenjena za kontakt s hranom životinja bolje je izbjegavati. Biljke lako mogu biti zaprljane prašinom, hemikalijama ili drugim nepoželjnim materijama.
Izvorni tekst navodi da se kopriva može davati nekoliko puta sedmično i u manjim količinama pomiješana s osnovnom hranom. Umjesto striktne univerzalne brojke, praktičnije je voditi računa da dodatak ne potisne kompletnu hranu. Ako kokoške pojedu mnogo zelenila, a premalo formulirane hrane za nesilice, ukupni obrok može postati nutritivno neuravnotežen.
Zima i mitarenje su periodi kada se promjene najviše primjećuju
Tokom zime broj jaja kod mnogih kokoški prirodno opada. Jedan od važnih razloga je kraći period dnevnog svjetla, a istovremeno na ispaši ima manje svježeg biljnog materijala. Upravo tada sušena kopriva može biti praktičan dodatak obroku, jer omogućava korištenje zelenila koje je sačuvano tokom toplijih mjeseci.
Međutim, ni najbolji biljni dodatak ne može poništiti prirodnu reakciju kokoške na kratke dane, niske temperature ili njen uzrast. Ako se proizvodnja zimi smanji, to ne znači nužno da je ishrana loša. Kod uzgoja u kojem se koristi dodatno osvjetljenje potrebno je voditi računa o pravilnom režimu i dobrobiti životinja.
Slična situacija javlja se tokom mitarenja, kada kokoška mijenja perje. Stvaranje novog perja zahtijeva mnogo hranljivih materija, posebno proteina, pa nesivost u tom periodu može osjetno pasti ili privremeno prestati. Kopriva sadrži određenu količinu biljnih proteina i mikronutrijenata, zbog čega se tradicionalno koristi kao dodatak i u toj fazi.
ŠIRA SLIKA
Dobra nesivost rezultat je kombinacije genetike, zdravlja, svjetla, vode, prostora i uravnotežene hrane. Prirodni dodaci poput koprive mogu obogatiti obrok, ali ne mogu nadoknaditi ozbiljan manjak proteina, energije ili minerala niti ukloniti posljedice bolesti i loših uslova držanja.
Kopriva se može kombinovati s drugim dijelovima obroka, među kojima izvor spominje kukuruz, pšenicu i ječam. I ovdje je važno ne oslanjati se samo na žitarice. One su dobar izvor energije, ali same po sebi uglavnom ne pružaju sve što je nesilicama potrebno za održavanje tijela i proizvodnju jaja.
U izvornom tekstu spominju se i usitnjene ljuske jaja kao mogući izvor kalcija. Ako se koriste, trebaju biti dobro očišćene, osušene i dovoljno usitnjene da više ne podsjećaju na originalnu ljusku. Mnogi uzgajivači radije koriste komercijalno pripremljene školjke ili drugi provjereni izvor kalcija namijenjen peradi.
Kada kopriva ima smisla, a kada treba tražiti drugi uzrok
Ako jato ima dobru osnovnu hranu, stalno dostupnu čistu vodu i odgovarajuće uslove, povremeno dodavanje pravilno pripremljene koprive može biti jednostavan način da se jelovnik obogati zelenilom. To je posebno privlačno malim domaćinstvima jer biljka često raste besplatno u neposrednoj okolini.
S druge strane, ako kokoške iznenada prestanu nositi, mršave, djeluju bezvoljno, imaju proljev, poteškoće s disanjem, promjene na perju ili druge simptome, nije dovoljno samo povećati količinu koprive u hranilici. Takva situacija zahtijeva traženje uzroka i, kada je potrebno, konsultaciju s veterinarom.
I sama starost igra veliku ulogu. Mlade nesilice obično imaju drugačiji proizvodni ritam od starijih kokoški, a nijedan dodatak ne može potpuno zaustaviti prirodne promjene koje dolaze s vremenom. Zato je obećanje da će jedan sastojak učiniti da kokoške „uvijek nose“ više marketinško pojednostavljenje nego realno pravilo uzgoja.
Kopriva može biti koristan, jeftin i lako dostupan dodatak ishrani, ali najbolji rezultat daje tek kao dio pravilno izbalansiranog obroka i dobrih uslova držanja.
Njena praktičnost ipak nije zanemariva. Umjesto da se svaka biljka u dvorištu posmatra kao beskoristan korov, kopriva se može planski ubrati, pripremiti i osušiti za kasniju upotrebu. Na taj način domaćinstvo dobija dodatni izvor zelenila bez velikog troška.
Najbolji pristup zato nije očekivati čudesnu promjenu nakon nekoliko obroka, nego koristiti koprivu kao jedan dio šire brige o jatu. Kvalitetna osnovna hrana, čista voda, dovoljno prostora, higijena, kontrola parazita, odgovarajući mineralni unos i praćenje zdravstvenog stanja imaju mnogo veću težinu od bilo kojeg pojedinačnog dodatka.
Upravo u tome leži stvarna vrijednost ovog starog domaćinskog savjeta: kopriva nije magični recept za neprekidnu nesivost, ali je dostupna biljka koja se, kada se pravilno pripremi i koristi umjereno, može sasvim dobro uklopiti u raznovrsnu ishranu kokoški.
