Najnovije sezonske prognoze za zimu 2026./2027. donose znatno slabije izglede za snijeg u većem dijelu Evrope, a Balkan se izdvojio kao jedno od područja na kojima je očekivani manjak najizraženiji. Prema oktobarskoj analizi šest prognostičkih modela, regija južne Evrope i zapadnog Balkana sada je u fokusu zbog dodatnog smanjenja očekivanih snježnih padavina u odnosu na prethodni mjesec, iako meteorolozi i dalje upozoravaju da to ne znači sezonu bez snijega.
Analizu je 15. oktobra 2026. objavio meteorološki portal Severe Weather Europe, a potpisuje je meteorolog Andrej Flis. U njoj su upoređeni rezultati više sezonskih modela kako bi se sagledalo kako bi se zima mogla razvijati od decembra 2026. do februara 2027. godine. Umjesto ranijih očekivanja o izrazitijem snježnom scenariju, novi proračuni upućuju na to da bi veliki dio kontinenta mogao završiti sezonu sa snijegom ispod višegodišnjeg prosjeka.
Ipak, riječ je o sezonskim projekcijama, a ne o dnevnoj ili sedmičnoj prognozi. Takvi modeli pomažu da se prepoznaju širi atmosferski trendovi, ali ne mogu precizno odrediti kada će pasti prvi snijeg u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru ili nekom drugom gradu. Upravo zbog toga ovakva tumačenja zahtijevaju oprez, posebno kada se iz regionalnih brojeva pokušava izvući zaključak o pojedinačnim mjestima.
Balkan u zoni najvećih promjena
Najveća promjena u odnosu na septembarsku prognozu zabilježena je upravo u široj regiji južne Evrope i Balkana. Prema ranijem proračunu evropskog modela ECMWF, za to područje se očekivao manjak od oko 4,7 centimetara snijega u odnosu na višegodišnji prosjek. Oktobarsko ažuriranje, međutim, pokazuje mnogo izraženije odstupanje: sada se prognozira oko 12,1 centimetar manje snježnih padavina od prosjeka.
To znači da je očekivanje za ovu regiju dodatno spušteno za 7,4 centimetra u odnosu na prethodni mjesec, što je najveća promjena među sedam evropskih područja obuhvaćenih analizom. Za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i ostale zemlje zapadnog Balkana to je signal da bi sezona mogla biti siromašnija snijegom nego što se ranije mislilo, ali ne i dokaz da snježnih epizoda neće biti.
Posebno je važno naglasiti da se ovakvi podaci odnose na veliko geografsko područje. Unutar njega postoje znatne razlike između nizija, riječnih dolina, urbanih sredina i planinskih predjela. Zato je moguće da jedan dio regije prođe sa slabijim zimskim osjećajem, dok u višim predjelima i dalje bude perioda sa obilnijim padavinama.
Modeli se u dugoročnim analizama oslanjaju na obrasce cirkulacije, temperaturu okeana i kretanje atmosferskih sistema, pa ih treba čitati kao rani okvir za razumijevanje sezone. U tom okviru Balkan trenutno stoji lošije nego u prethodnim projekcijama, ali i dalje ostaje prostor za hladne prodore, lokalno izraženije padavine i kratke, intenzivne snježne intervale.
Širi evropski obrazac pokazuje isti smjer
Promjene nisu ograničene samo na Balkan. Oktobarska analiza pokazuje da je evropski model ECMWF smanjio očekivanja snježnih padavina u svih sedam analiziranih regija. U centralnoj Evropi i Alpama septembarski proračun je pokazivao 1,8 centimetara snijega iznad prosjeka, dok je sadašnji signal okrenut u suprotnom smjeru i govori o manjk u od 5,5 centimetara. To je pomak od 7,3 centimetra prema slabijoj snježnoj sezoni.
Sličan trend bilježi se i u drugim dijelovima kontinenta. Za Skandinaviju se sada računa oko osam centimetara manje snijega od prosjeka, dok se za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku očekuje manjak od 8,4 centimetra. Zapadna i jugozapadna Evropa prema istom modelu mogla bi završiti sezonu sa oko 8,2 centimetra manje snijega, a jugoistočna Evropa sa oko 4,9 centimetara ispod prosjeka.
Posebno je zanimljivo da i evropski ECMWF i britanski UKMO šalju isti opći signal: svih sedam velikih evropskih regija moglo bi sezonu završiti sa manjom ukupnom količinom snijega od višegodišnjeg prosjeka. To ne znači da će svaki grad ili svaka planina imati slabiju sezonu, nego da je na nivou širokih područja trenutno dominantan trend ka blažem zimskom scenariju.
Za planinske centre, skijališta i zimski turizam to je informacija koja može uticati na očekivanja, ali ne i na konkretan raspored snježnih dana mjesecima unaprijed. Količina prirodnog snijega zavisit će od temperatura, položaja padavina i brzine prolaska pojedinačnih frontova. Upravo zato dugoročne prognoze ne treba miješati s preciznim sezonskim obećanjima.
El Niño i polarni vrtlog kao mogući preokreti
Jedan od važnih klimatskih faktora koji se prati u ovakvim analizama jeste El Niño. Riječ je o fenomenu koji je povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana i koji može uticati na raspored visokog i niskog pritiska te na putanje vremenskih sistema. U analizi Severe Weather Europe naglašava se snažan signal El Niña, koji bi mogao imati značajan uticaj na zimu 2026./2027.
Uticaj ovog fenomena posebno je izražen u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje snažne El Niño epizode mogu proizvesti prepoznatljive obrasce padavina. Situacija u Evropi je ipak složenija, jer zimski razvoj na ovom kontinentu zavisi od više atmosferskih i okeanskih faktora. Zbog toga se evropska zima ne može pouzdano opisati samo kroz stanje u tropskom Pacifiku.
Uz El Niño, meteorolozi pažljivo prate i polarni vrtlog, veliki sistem snažnih vjetrova koji okružuje hladna polarna područja u višim slojevima atmosfere. Kada je taj vrtlog stabilan, hladan zrak uglavnom ostaje bliže sjeveru, ali poremećaji u cirkulaciji mogu promijeniti raspored hladnoće i povećati šansu da prodre prema srednjim geografskim širinama, pa i prema dijelovima Evrope.
Ipak, ni poremećaj polarnog vrtloga ne znači automatski da će Balkan pogoditi dugotrajna hladnoća. Konačan ishod zavisi od toga kako će se postaviti sistemi niskog i visokog pritiska u trenutku samog poremećaja. Zbog toga je za sada prerano govoriti o konkretnim datumima mogućih prodora hladnog zraka tokom januara ili februara 2027. godine.
Februar bi mogao donijeti više dinamike
Iako ukupni signal pokazuje manje snježnih padavina, najnovija analiza ne isključuje mogućnost izraženijih zimskih perioda u drugom dijelu sezone. Prema prikazanim modelima, februar se posebno izdvaja u istočnoj, sjeveroistočnoj i sjevernoj Evropi, gdje postoje signali da bi snježnih razdoblja moglo biti više nego tokom ranijih mjeseci.
Za kraj kontinenta, naročito krajnji sjever, mart bi također mogao donijeti povoljnije uslove za snijeg. Za Balkan, međutim, zasad nema dovoljno osnova da se najavi jedan mjesec koji bi bio posebno snježan. Ono što ostaje moguće jeste da se u kratkom periodu razvije snažan vremenski sistem koji donese veliku količinu padavina, iako ostatak zime ostane relativno blag.
Takve epizode često imaju najveći praktični značaj za svakodnevni život, saobraćaj i planinske krajeve. Jedna izraženija snježna oluja može privremeno stvoriti debeli pokrivač, zatvoriti puteve i promijeniti ritam čitavih zajednica, čak i kada sezonska statistika na kraju pokaže slabiju zimu od prosjeka.
Za stanovnike Balkana to znači da je najmudrije pratiti naredna ažuriranja dugoročnih modela, a za konkretne planove i putovanja osloniti se na kratkoročne prognoze i upozorenja nadležnih meteoroloških službi. Zima 2026./2027. zasad izgleda siromašnija snijegom nego što se ranije mislilo, ali atmosferu će i dalje određivati promjenjivi prodori hladnog zraka, lokalne razlike i brzina kojom će se razvijati pojedine vremenske situacije.
