Velika međunarodna analiza sigurnosti vakcina protiv koronavirusa, provedena na gotovo 99 miliona vakcinisanih ljudi iz osam država, potvrdila je niz vrlo rijetkih neželjenih reakcija nakon primjene vakcina Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca, ali i još jednom pokazala da se ti nalazi moraju čitati kroz širi okvir koristi vakcinacije i javnog zdravlja.
Riječ je o jednoj od najvećih dosad objavljenih provjera sigurnosnih signala povezanih s vakcinama protiv COVID-19. Istraživači okupljeni u mreži Global Vaccine Data Network analizirali su zdravstvene podatke 99.068.901 vakcinisane osobe iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske, oslanjajući se na poređenje stvarnog broja zabilježenih oboljenja s onim što bi se prema ranijim podacima očekivalo bez vakcinacije.
Takav pristup razlikuje se od klasičnog praćenja prijavljenih nuspojava. Umjesto da se oslanjaju samo na ono što je prijavljeno nakon vakcinacije, naučnici su gledali da li se određena stanja pojavljuju češće nego što bi to bilo uobičajeno u populaciji. Upravo zbog toga ovakve analize mogu otkriti sigurnosne signale koji u manjim studijama ostanu nevidljivi, naročito kada su u pitanju događaji koji se javljaju kod tek nekoliko osoba na milion doza.
Šta je tačno proučavano u međunarodnoj analizi
Studija je objavljena u februaru 2024. godine u časopisu Vaccine, a dodatni osvrt na nalaze pojavio se i u stručnim medicinskim izvorima, uključujući The BMJ. Istraživački tim nije posmatrao samo jedan tip reakcije, nego ukupno 13 neuroloških, kardiovaskularnih i hematoloških stanja. Cilj je bio utvrditi da li se nakon vakcinacije dešavaju odstupanja od očekivane učestalosti, i to u velikim zdravstvenim bazama koje omogućavaju preciznije praćenje nego što je moguće u manjim uzorcima.
Ovo istraživanje nije bilo zamišljeno kao klasično kliničko ispitivanje, već kao međunarodna provjera onoga što se događa nakon što vakcine uđu u široku primjenu. To je važna razlika, jer sigurnost vakcina ne prestaje da se procjenjuje njihovim odobrenjem; naprotiv, praćenje se nastavlja godinama, uz upoređivanje podataka iz različitih zemalja i zdravstvenih sistema. U ovom slučaju, podaci su dolazili iz deset istraživačkih centara, što je studiji dalo dodatnu težinu i omogućilo širu sliku nego što bi je dala jedna institucija ili jedna država.

Prema dostupnim informacijama, činjenica da je rad uvršten i u PubMed dodatno olakšava pristup stručnjacima, institucijama i svima koji prate sigurnost vakcina. U praksi to znači da se nalazi ne zadržavaju samo u užem krugu istraživača, nego postaju dio šire naučne i javnozdravstvene rasprave.
Rijetki signali koji su privukli najviše pažnje
Najpoznatiji dio studije odnosi se na mRNA vakcine kompanija Pfizer-BioNTech i Moderna. Istraživanje je potvrdilo ranije prepoznate sigurnosne signale za miokarditis, odnosno upalu srčanog mišića, i perikarditis, upalu srčane ovojnice. Oba stanja mogu izazvati bol u grudima, ubrzano lupanje srca i druge simptome zbog kojih je potrebna ljekarska procjena, ali studija ne pokazuje da su te komplikacije česte. Naprotiv, riječ je o rijetkim događajima koji se ne javljaju kod većine vakcinisanih.
Istraživači su naglasili da rizik nije isti za sve i da na učestalost mogu uticati dob, spol i doza vakcine. To je jedan od razloga zbog kojih se rezultati moraju tumačiti oprezno, bez pojednostavljenih zaključaka. Prema izvještaju The BMJ iz februara 2024. godine, međunarodna analiza je potvrdila ono što je već bilo prepoznato kao rijedak sigurnosni signal, a ne kao dokaz da su mRNA vakcine generalno nesigurne.

Uprkos statističkim signalima, stručnjaci ne zaključuju da je svaka pojedinačna dijagnoza nužno nastala zbog vakcine. To je važna razlika između detekcije signala i potvrde uzročnosti. Ovakva istraživanja služe da se nešto uoči, a zatim dodatno provjeri drugim bazama podataka, drugim metodama i širim epidemiološkim okvirom.
AstraZeneca, neurološke komplikacije i oprez u tumačenju
Druga važna grupa nalaza odnosila se na vakcinu AstraZeneca, koja koristi virusni vektor umjesto mRNA tehnologije. Istraživači su zabilježili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma, rijetkog poremećaja u kojem imunološki sistem napada periferne nerve. Uočena je i povezanost s trombozom moždanih venskih sinusa, ozbiljnim stanjem u kojem nastaje krvni ugrušak u venskim krvnim sudovima mozga. Originalna studija mreže Global Vaccine Data Network pokazala je da su ova stanja češća od očekivanog broja nakon prve doze AstraZenecine vakcine.
Ipak, ni ovdje statistička povezanost ne znači automatski i uzročnost. To je posebno naglasio i istraživački tim, jer je svrha ovakvih analiza da se prepozna signal, a ne da se unaprijed presudi o uzroku svakog slučaja. Naučnici su zato ostali oprezni i insistirali na dodatnoj provjeri. Takav pristup je važan i zbog činjenice da se radi o ozbiljnim, ali veoma rijetkim događajima, čije razumijevanje zahtijeva mnogo više od jedne studije.
Posebna australijska analiza detaljnije je proučila i dva veoma rijetka upalna oboljenja centralnog nervnog sistema: akutni diseminirani encefalomijelitis, poznat kao ADEM, i transverzalni mijelitis. ADEM zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis izaziva upalu dijela kičmene moždine. Oba stanja su ozbiljna, ali se javljaju rijetko, pa je za njihovo praćenje potreban veliki broj podataka i pažljivo poređenje vremenskih perioda nakon vakcinacije.

Prema toj analizi, procijenjeni dodatni rizik nakon AstraZenecine vakcine iznosio je 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza. Sama struktura tih brojki pokazuje koliko su ovi događaji neuobičajeni. Studija je koristila povezane zdravstvene evidencije i metodu u kojoj se porede različiti vremenski periodi kod istih osoba, što je dodatno učvrstilo nalaze iz međunarodne analize i dalo im precizniji okvir.
U takvim istraživanjima najvažnije je razlikovati signal od tvrdnje. Signal znači da nešto treba detaljnije pratiti; tvrdnja bi značila da je uzrok već potvrđen. Naučnici su, međutim, ovdje ostali na oprezu i upravo zbog toga su rezultati vrijedni povjerenja u stručnom smislu. Oni ne nude pojednostavljenu poruku, nego podsjećaju da se sigurnost cjepiva i vakcina prati dugoročno i kroz više slojeva provjere.
Zašto su ovakve analize važne i nakon pandemijskog vrhunca
Jedan od razloga zbog kojih je ovaj rad važan jeste činjenica da se sigurnost vakcina ne procjenjuje samo prije odobravanja, nego i godinama nakon što uđu u široku upotrebu. Profesor Jim Buttery, jedan od istraživača, objasnio je da se rijetki događaji često ne mogu otkriti dok lijek ili vakcina ne dođe do miliona ljudi. Zbog toga praćenje ne prestaje nakon završetka prvih studija, već se nastavlja kroz velike baze podataka i dodatne analize.
Australijska novinska agencija AAP analizirala je tvrdnje koje su se pojavile nakon objave studije i razgovarala s istraživačima, uključujući profesora Butteryja. Takav medijski i stručni nadzor važan je jer pomaže da se nalazi ne koriste selektivno. U ovom slučaju, provjere su pokazale da podaci o rijetkim nuspojavama ne potvrđuju tvrdnje o masovnoj štetnosti vakcina.
Za stručnjake ostaje presudno pitanje kako istovremeno čuvati javno povjerenje i precizno govoriti o rizicima. Ovakva istraživanja upravo tome služe: ona ne brišu rijetke neželjene reakcije, ali ih stavljaju u okvir u kojem se jasno vidi da su ozbiljne komplikacije izuzetno neobične, dok su koristi zaštite od teških oblika COVID-19 i dalje ključne za procjenu svake vakcine.
U tom smislu, međunarodna analiza ne mijenja osnovnu logiku javnog zdravlja, nego je dopunjava preciznijim podacima. Ona pokazuje da se sistem nadzora ne oslanja na pretpostavke, nego na dugotrajno praćenje, poređenje i provjeru. A upravo ta vrsta opreza ostavlja prostor i za naučni korektiv i za informisanu javnu raspravu, bez preuveličavanja i bez potiskivanja činjenica koje su zaista zabilježene.






