Danas počinje dubrovački forum, kojemu je ove godine u fokusu inicijativa Baltik-Crno more-Jadran. Uz hrvatsku predsjednicu Grabar-Kitarović, u Dubrovniku će na okruglom stolu sudjelovati još pet njezinih kolega iz srednje i istočne Europe.
Konkurentnija i sigurnija Europa kao posljedica tog povezivanja, to je cilj neformalne inicijative koja je prvi put predstavljena na marginama prošlogodišnjeg jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.
Nepunih godinu dana poslije šest predsjednika (drugi su zastupljeni na nižoj razini) raspravljat će o političkoj platformi inicijative, jednog od trenutačnih prioriteta hrvatske vanjske politike.
Prošle godine u New Yorku tom inicijalnom sastanku nazočili su i predstavnici Atlantskog vijeća SAD-a. Danas je u Dubrovniku jedan od visokih uzvanika i bivši Obamin savjetnik za nacionalnu sigurnost. To dovoljno govori o američkom interesu da ova inicijativa, za mnoge svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, zaživi. Ali u Dubrovniku je i zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova. Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more tijekom prošlogodišnjeg sastanka s hrvatskom predsjednicom u Pekingu je pozdravio i Xi Jinping. Istaknuo je da je razvoj europskog koridora sjever-jug, čiji je temelj povezivanje luka Jadranskog i Baltičkog mora, komplementaran s kineskom strategijom Puta svile.
Cilj inicijative Jadran-Baltik-Crno more jest jačanje svekolike srednjoeuropske suradnje – političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne.
LNG terminal na Krku, koji ima status europskog prioritetnog projekta, jedan je od ključnih ishodišta za veliki energetski koridor prema Baltiku. Terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod, koji bi plin iz kaspijske regije mogao dovesti u ovaj dio Europe, mogli bi Hrvatsku pretvoriti u plinsko čvorište ovog dijela Europe.
I o energetskom povezivanju i energetskoj sigurnosti bit će danas i sutra u Dubrovniku možda i ponajviše riječi. Izgradnjom željeznice Rijeka – Budimpešta, što nužno dovodi do jačanja riječke luke, dio prometa koji se danas odvija preko Sjevernog mora mogao bi se, pak, nakon otvaranja novog dijela Sueskog kanala, odvijati i preko naše najveće luke. I koridor 5C tada dobiva novu težinu.
Energija, promet, telekomunikacije – sve to treba sagledavati u kontekstu promijenjene geopolitičke karte Europe.
Na kraju današnjega programa dvoje najvećih zagovornika inicijative, Kolinda Grabar Kitarović i njezin poljski kolega Andrzej Duda, imat će i bilateralni sastanak.
poslovni-global.ba