Palež cvijeta je bolest koju uzrokuje gljiva Monilia laxa, a koja pretežno napada koštunjave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu. U pojedinim godinama od ove bolesti može potpuno izostati urod. Zaštita se obavlja u vrijeme cvatnje voćaka.
Simptomi sušenja mladica na voćkama očituju se u cvatnji ili odmah nakon cvatnje. Mladica procvate, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Mladica se osuši i većina ljudi takve pojave pripisuje hladnoći ili mrazu. Međutim, kad se radi o mrazu tada se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše cvjetovi samo na pojedinim mladicama.
Broj tako osušenih mladica na jednom stablu može biti veliki pa tako cijela voćka ima žalostan izgled budući da se to događa u punoj cvatnji. Roda, naravno nema. Najkritičnije razdoblje cvatnje je ono kad je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. Kad voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, gljiva više nema mogućnosti prodora u mladicu. Ako su u vrijeme cvatnje voćaka uvjeti suhi i povoljni, ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica.
Ako se kišovito vrijeme uzastopno ponavlja u vrijeme cvatnje koštunjičavih voćaka, stradavaju mladice, javlja se smolotok i voćka polako slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a slabije je izraženo kod trešnje i šljive.
Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja Monilie. Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštunjičavih voćaka pa čak i deblje grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva prodire dosta duboko u drvo. Koštunjičave voćke se mogu rezati i u vrijeme vegetacije tako da preventivne mjere ne treba ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.
Nadalje, obavezno se moraju skinuti, spaliti ili zakopati mumuficirani plodovi ostali na drvetu. Također, ispod voćaka dobro počistiti od mogućih ostataka voća. I ono najvažnije je prskanje voćaka u punoj cvatnji organskim fungicidima kao što su: Bellis, Chorus i drugi pripravci. Pripravke koristiti po uputi proizvođača. Za kvalitetnu zaštitu od Monilie potrebno je izvršiti dva prskanja: prvo, u samom početku cvatnje, a drugo pred kraj cvatnje, (kad otpadne većina cvjetnih latica). Monilije će nažolost biti i unatoč zaštiti, to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe.
Prskanje je potrebno obaviti u popodnevnim satima kad pčele nisu aktivne, obavijestili su voćare iz Službe za gospodarstvo Općine Posušje.
poslovni-global.ba